FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Plenarne sjednice na kongresu hrvatskih znanstvenika

ZAGREB, 16. studenog 2004. (Hina) - Prvi kongres hrvatskih znanstvenikaiz domovine i inozemstva, započet danas u Zagrebu, nastavio je rad uplenarnim sjednicama i to u sekcijama prirodnih i tehničkih znanostite biomedicine i zdravstva.
ZAGREB, 16. studenog 2004. (Hina) - Prvi kongres hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva, započet danas u Zagrebu, nastavio je rad u plenarnim sjednicama i to u sekcijama prirodnih i tehničkih znanosti te biomedicine i zdravstva.

Usporedno s plenarnim predavanjima znanstveni novaci, kojih više od tri stotine sudjeluje u radu Kongresa, za svaku su od spomenutih sekcija prikazali postere s međunarodnih znanstvenih skupova.

Kongres je organiziran tako da su u svakoj od sekcija po dva voditelja od kojih je jedan znanstvenik hrvatskoga podrijetla, koji živi i radi u inozemstvu, a drugi je voditelj znanstvenik iz Hrvatske.

Tako su u sekciji prirodnih znanosti voditelji bili Davor Pavuna sa švicarskoga Nacionalnog instituta za tehnologiju u Lausanni i akademik Vladimir Paar s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta zagrebačkoga Sveučilišta.

Za Davora Pavunu Kongres je prekretnica, prvi takav skup u povijesti Hrvatske, nakon koje se više ne može natrag. Podsjetio je da su to stajalište na današnjoj svečanosti otvorenja skupa izrekli i predsjednici države, Vlade i Hrvatskoga sabora, a poduprli su ga i ostali čimbenici hrvatske znanosti i školstva. Dakle, istaknuo je Pavuna, "mi hrvatski znanstvenici iz inozemstva 'držimo ih za riječ' i na temelju nje ćemo, po uzoru na druge zemlje, poput Izraela i Južne Koreje, nastaviti podizati svijest nacije koja je, ustvrdio je, zbog poznatih povijesnih razloga, zapravo kolonijalna.

Zato, smatra Pavuna, da bi se probudili kreativnost, znanje i odnos prema mladima treba mijenjati tu kolonijalnu svijest, a za to su potrebni mediji, kao što su Hrvatska radiotelevizija, Hina i drugi. Tako bi, preko medija, rekao je, hrvatski građani mogli saznati da, primjerice, i u znanosti postoji Janica Kostelić.

Sekciju tehničkih znanosti vodili su Ivica Crnković sa švedskoga Sveučilišta Maelardalena i Darko Stipaničev s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Splitu.

Najbrojniju od svih sekcija - biomedicinu i zdravstvo - u radu koje sudjeluje i trećina svih znanstvenika koji su iz inozemstva doputovali na skup, vodili su Željko Bošnjak s američkog Sveučilišta Wisconsina i akademik Daniel Rukavina, rektor Sveučilišta u Rijeci.

Kongres večeras nastavlja rad u sekcijama društvenih i humanističkih znanosti.

Skup sutra navečer nastavlja rad u Vukovaru, a u sklopu njega počet će i Osmi sabor Svjetskog zbora hrvatskih liječnika, koji će, kako je najavljeno, otvoriti potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang.

Kongres hrvatskih znanstvenika završava 19. studenog, a dan prije bit će prihvaćena Vukovarska deklaracija.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙