Globalno zagrijavanje, za koje se uglavnom krivi emisija stakleničkih plinova, zagrijava Arktik dva puta brže nego ostatak planeta prijeteći ljudima, biljnim i životinjskim vrstama, objavljeno je u ponedjeljak u znanstvenom izvješću o promjenama klime na Arktiku i njezinim posljedicama (ACIA).
"S ovim činjenicama preda nama trebamo, više nego ikada ranije, usklađeni i obnovljeni međunarodni napor kako bi suzbili problem promjene klime", rekao je u priopćenju Klaus Toepfer, izvršni direktor UN-ovog programa za okoliš reagirajući na izvješće.
Temperature na Arktiku sada rastu gotovo dvostruko brže od globalnog prosjeka i mogle bi skočiti za 4-7 stupnjeva Celzija do 2100. godine, stoji u izvješću koje su financirale Sjedinjene Države, Kanada, Rusija, Norveška, Danska, Švedska, Island i Finska.
Najveće do sada istraživanje klime na Arktiku utvrdilo je da bi ubrzano zatopljavanje i otapanje leda i tla na tom području moglo biti nagovještaj širih poremećaja izazvanih globalnim zatopljavanjem.
"Područje Arktika, barometar globalnih klimatskih promjena, predstavlja za svijet ekološki sustav ranog uzbunjivanja", rekao je Toepfer. "Ono što se događa tamo je od interesa za sve jer zagrijavanje Arktika i njegove posljedice imaju značenje za cijeli svijet", dodao je.
Led oko Sjevernog pola bi mogao skoro iščeznuti do kraja stoljeća smanjujući obitavališta biljnih i životinjskih vrsta i prijeteći nekima vrstama, poput bijelog medveda, izumiranjem.
Očekuje se da će otapanje ledenjaka podići razinu svjetskih mora za oko 10 cm do kraja ovoga stoljeća.
Te promjene pogađaju urođeničke zajednice na Arktiku koje ovise o tim životinjskim vrstama kako zbog hrane tako i u pogledu svog kulturnog i socijalnog identiteta.
Topljenje leda i otapanje trajno smrznutog sloja tla najviše će naškoditi zemljama u razvoju koje nemaju sredstva da se prilagode promjenama okoliša.
Veliki dio od četiri milijuna ljudi koji žive na području Arktika ugroženi su, a zbog topljenja smrznutog leda kuće se ruše na velikom području od Rusije do Kanade. Topljenja smrznutog tla također destabilizira naftovode, ceste i zračne luke.
Toepfer je pohvalio nedavnu odluku Rusije da ratificira Protokol iz Kyota kojim se ograničava emisija stakleničkih plinova što jeo važan korak u borbi protiv globalnog zatopljavanja, ali i naglasio da je bitka daleko od kraja.
"Sada imamo jasan znanstveni konsenzus da se Arktik zagrijava i da će rezultirajuće štetno djelovanje na globalnu klimu biti ozbiljno", rekao je Toepfer.