Predstavljajući svoju knjigu "Hrvanje hrvatskoga", koja ima podnaslov "Hrvatski u koštacu sa srpskim i u klinču s engleskim", Babić je upitao kako smo im mogli ukrasti jezik kad hrvatski jezik postoji već petsto godina. Kao dokaz tomu pročitao je pjesmu Džore Držića (1461.-1501.) "Našla 'e hrabra djevojčica".
"Taj je tekst od nas udaljen ravno 500 godina. Ima li na svijetu živoga jezika koji se u tolikom vremenskom rasponu može podičiti manjom razlikom", izjavio je Babić.
Po Babićevim riječima krupna je laž da smo štokavski dijalekt preuzeli od drugoga. Ijekavština je jezik hrvatske književnosti, jezik dubrovačke književnosti na kojem su napisana izuzetna hrvatska književna djela.
Predstavljajući publici autora, urednica knjige Dunja Merkler rekla je kako je akademik Stjepan Babić "borac za integritet hrvatskoga jezika".
"Čitajući autorovu knjigu članaka, shvatila sam da ni srpski ni engleski nije naš najveći neprijatelj, nego neznanje i nezainteresiranost za sudbinu hrvatskoga jezika", rekla je Merkler.
Babić je do sada napisao 13 lingvističkih knjiga, a najnoviju "Hrvanje hrvatskoga" (262 str.) u izdanju Školske knjige posvetio je svojem profesoru Ljudevitu Jonkeu, kako je rekao, ne iz puke kurtoazije, nego iz zahvalnosti.
Po autorovim riječima knjiga pokriva raspon od 1971. do 2003., dvije njezine trećine odnose se na hrvatski u koštacu sa srpskim, a jedna trećina na klinč s engleskim.
"Hrvatski se još danas hrva sa srpskim", rekao je, dometnuvši kako je riječ o dvama jezicima.
Danas nema Hrvata i Srba koji govore da je to jedan jezik, ali to pokušava dokazati slavistica Snježana Kordić u "Književnoj republici", izjavio je.
Babić smatra kako je važno vratiti "jezičnu samosvijest kod svakoga obrazovanog Hrvata", jer hrvatski jezik voli se znanjem, podsjetio je na svoju krilaticu
Govoreći o drugom dijelu knjige - hrvatski u klinču s anglizmima, Babić je ustvrdio kako je glede suprostavljanja prodoru anglizama "blagi pesimist".
"Nikada se nisu prihvaćale objeručke strane riječi kao anglizmi. To mora zabrinuti čovjeka koji se bori za identitet i samosvojnost hrvatskoga jezika", izjavio je, dodavši kako anglizmi prodiru na "najvišoj razini - intelektualci prvoga stupnja to prihvaćaju i to je neshvatljivo".
Upozorivši na poplavu anglizama od naziva gostionica, filmskih festivala i naziva novina (Zagreb News), Babić je upitao nije li sve to protuustavno.
Pozvao je pravnike i pravosudne ustanove da se pozabave tim pitanjem, jer je u Ustavu Republike Hrvatske jasno utvrđeno da je hrvatski službeni jezik.