Emisiju, započetu 1988. pod nazivom "Riječi, riječi, riječi...", uređivala je i vodila Jasmina Nikić, kad je u kratkima razgovorima s Ladanom obrađeno više tisuća raznovrsnih riječi. Taj niz televizijskih emisija o jeziku pretočio je u knjigu "Riječi" (ABC Naklada - Zagreb 2000.). Kako piše u Predgovoru svoje knjige, naslovak za emisiju "Riječi, riječi, riječi" posuđen je iz Shakespeareova djela. "To jest: 'Words, words, words' je trorijek kojim Hamlet odgovara Poloniju na pitanje 'Što čitate, gospodine?' I odgovara veoma višeznačno, ako ne i dvosmisleno... što je i običaj kad su posrijedi riječi kao riječi."
Drugi niz počeo je nakon stanke i obrađivao je najprije život (svijet, biljke, životinje i čovjeka), a sad obrađuje najviše duhovne kategorije: duh, dušu i um, objašnjava za Hinu jezikoslovac, kritičar, esejist, prevoditelj i književnik Tomislav Ladan.
Načelo emisija Ladan objašnjava nastojanjima da se malen jezik poput hrvatskog pokaže kao tvorben i poseban jezik. On pripada slavenskim jezicima koji su, kako kaže, vrlo povezani, ali i izdiferencirani.
U mojim je radovima jezik uvijek bio na prvom mjestu, jer s jezikom ljudi ustaju, žive i odlaze na počinak, a i obrazovanje o jeziku traje sav život. U jeziku je sve, od zrnca pijeska do dragog Boga, kaže Ladan.
Pripadam stotinama drugih - učitelja, književnika, prevoditelja, novinara - onima koji su obrađivali i oplemenjivali jezik te iznosili na vidjelo zaboravljene ili zabranjene riječi. Vratili smo na stotine i tisuće riječi. U tome je osobito sudjelovala Katolička crkva, koja je u svojoj uporabi čuvala i njegovala hrvatski jezik, a i mi u Leksikografskom zavodu, osobito u Osmojezičnom enciklopedijskom rječniku.
"Ja sam tomu kumovao, ali ne mogu to svojatati", kaže Ladan na ocjene kako u javnosti slovi kao jezična ustanova. Na kritike da uvodi "novogovor" odgovara kako neke riječi u početku djeluju malo rogobatno. "Ali zar vinograd, koji je rađen po germanskoj riječi, nekad nije bila 'čudna' riječ, kao i kolodvor, koloplet i t.d.", odgovara Ladan.
Govorili su da je promidžba ustaška riječ, a spominjana je već 1870., pa preradba ili pretvorba, koja je postojala još u srednjem vijeku, podsjeća.
Posao jezikoslovaca je stvaralački prinos, a ne odlučivanje o jeziku, kaže i dodaje: "Mi jezikoslovci igramo se jezikom kao djeca u banjici tople vode. Samo treba paziti da ne ode previše tople vode ili, ne daj Bože, dijete s vodom."
Tomislav Ladan (1932.), djetinjstvo i školovanje proveo je u Travniku, Bugojnu, Banjoj Luci i Sarajevu, gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu 1958. Na osobni poziv Miroslava Krleže 1961. dolazi u Leksikografski zavod u Zagrebu, gdje je trenutačno glavni ravnatelj, te urednik Osmojezičnog enciklopedijskog rječnika.