"Bit će prilika za brodski prijevoz, ali čak i ljeti brodovima će biti potrebna jaka krma i potpora za razbijanje leda", kazao je Arne Instantes, norveški znanstvenik koji je sudjelovao u istraživanju osam država o utjecaju globalnog zagrijavanja na Arktik.
Istraživanje, čiji su rezultati izneseni na četverodnevnoj konferenciji na Islandu, predviđa da će plovni put preko Sjevernog mora, uz obalu Rusije, 2100. godine za brodove biti otvoren 120 dana u godini, za razliku od 30 dana godišnje početkom 21. stoljeća.
Isto istraživanje navodi kako bi Arktički ocean mogao biti gotovo bez leda u ljeti 2100. godine te da plinovi koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva zagrijavaju Arktik dva puta brže nego ostatak svijeta.
No, unatoč tome, putovi između Pacifika i Atlantika - ledeno groblje za istraživače u proteklim stoljećima - vjerojatno neće biti otvoreni za brodove. A dok se led topi bit će više ledenjaka, čak i više magle.
Transpolarni putovi neće se u tako skoroj budućnosti početi češće koristiti jer su uvjeti još nesigurni, ocjenjuje predsjednik posebnog tima za infrastrukture u Arktičkom vijeću Walter Parker.
"Bankari nisu zainteresirani dok se vlade ne uključe više s financiranjem", rekao je. "Veliki brodovlasnici nisu još zainteresirani", dodao je Parker.
Arktičko vijeće obuhvaća SAD, Rusiju, Kanadu, Finsku, Švedsku, Norvešku, Island i Dansku.
Dugoročno bi SAD i druge države mogle smatrati te udaljene putove sigurnijima od južnih putova gdje terorizam i gusarstvo predstavljaju sve veću opasnost. Opasni tereti poput nuklearnog otpada mogli bi biti transportirani preko Arktika.
Polarni putovi su vrlo privlačni brodovlasnicima - primjerice plovidba od Osake do Rotterdama, preko Arktika bi bila 14 dana kraće nego Suezom ili Panamskim kanalom.
No, kako se ističe u arktičkom izvješću, otapanje leda moglo bi uzrokovati još neke probleme. Sjeverozapadni prolaz između otoka sjeverno od Kanade mogao bi biti zatvoren ledenjacima, ako se ledeni mostovi koji blokiraju sjeverne kanale otope.
U izvješću, na čijem je radu sudjelovalo 250 znanstvenika, ističe se da je zagrijavanje Arktika brže od ostatka planeta djelomično i zbog toga što tamna zemlja i voda, jednom kada se s njih makne led, brže apsorbiraju toplinu od snijega i leda.