Tako banke nastavljaju s poslovnom politikom koja je više orijentirana na financiranje stanovništva zbog većih i sigurnijih prinosa, što uostalom pokazuju i aktualni podaci o ostvarenoj dobiti pojednih banaka.
Poduzeća se istodobno u pronalaženju sredstva, osim kod banaka u zemlji, sve više koriste i drugim oblicima finaciranja - izravno iz inozemstva i putem lizing društava.
Ukupni krediti stanovništvu na kraju kolovoza ove godine iznosili su 59,3 milijarde kuna, što je za 4,3 milijarde kuna više nego na kraju prošle godine, a za 8,6 milijardi kuna nominalno više nego u kolovozu lani, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke.
U kreditima stanovništvu prevladavaju ostali krediti sa udjelom od 47,5 posto (24,2 milijarde kuna). Ako se tome pridodaju krediti za kupnju automobila, sa udjelom od 11,5 posto, te kreditno zaduživanje kreditnim karticama (4,4 posto), proizlazi da gotovo dvije trećine kredita stanovništvu financira osobnu potrošnju, primjećuju analitičari hrvatske središnje banke.
No, napominju, u prvih osam ovogodišnjih mjeseci najveći porast u apsolutnom iznosu bilježe stambeni krediti koji su na kraju kolovoza iznosili 19,2 milijarde kuna, što je za 2,2 milijarde kuna više nego na kraju prošle godine.
Udio stambenih u ukupnim kreditima banaka stanovništvu u kolovozu je iznosio 32,3 posto, prema 30,7 posto na kraju prošle godine, odnosno 29,5 posto u prošlogodišnjem kolovozu.
Krediti poduzećima na kraju kolovoza iznosili su 51,2 milijarde kuna (40,7 milijardi kuna kunski i 10,5 milijardi kuna devizni), što u odnosu na kraj prošle godine predstavlja nominalni porast za nešto više od 1,7 milijardi kuna, odnosno za 3,6 milijardi u usporedbi sa prošlogodišnjim kolovozom.
Više stope rasta kredita odobrenih stanovništvu od onih poduzećima tako i dalje mijenjaju sektorsku strukturu kredita.
Po podacima iz najnovijeg Biltena HNB-a udio kredita stanovništvu u ukupnim kreditima povećan je sa 44,4 posto s početka prošle godine na 48,7 posto u kolovozu ove godine.
Istodobno je udio kredita poduzećima smanjen sa 47,9 posto na 42 posto.
Preostali dio, na kraju kolovoza ove godine 9,3 posto od ukupnih kredita, čine krediti odobreni središnjoj i lokalnoj državi te krediti ostalim financijskim institucijama.
Podaci HNB-a o distribuciji kredita banaka po institucionalnim sektorima pokazuju da su krajem kolovoza ukupni krediti iznosili 121,8 milijardu kuna. To je pak za osam milijardi kuna više od stanja ukupnih kredita na kraju prošle godine, a za 13,7 milijardi kuna više nego u prošlogodišnjem kolovozu.