HINA - Financijski servis
Udio štediša u odrasloj populaciji stanovništva Hrvatske stagnira, pa tako svaki deseti stanovnik ima oročenu štednju, bilo deviznu ili kunsku, pokazuje istraživanje koje je provela hrvatska tvrtka GFK Croatia, članica istoimenog, jednog od vodećih međunarodnih instituta za istraživanja tržišta.
No, broj kredita u Hrvatskoj je u stalnom porastu, tako da čak 20 posto odraslog stanovništva koristi neki kredit. Oko 40 posto te populacije koristi se dopuštenim minusom, a 26 posto ih koristi neku od kreditnih kartica. Iz toga proizlazi da ima znano više građana koji se zadužuju od onih koji štede, odnosno da je život iznad vlastitih mogućnosti postao stilom životu, ocjenjuju u GFK-u.
Od osoba koje imaju mogućnost za neki oblik štednje najviše je onih (23 posto) koji se odlučuju za štednju u bankama, ali je još uvijek velik dio njih, 12 posto, koji se odlučuju za štednju u kući, 'u čarapama'. Ostalih 57,8 posto stanovništva uopće ne štedi.
Istraživanje GFK je pokazalo da predispozicije za štednju postoje jer su procjene rizika za sigurnost štednje u hrvatskim bankama povoljne odnosno postoji povjerenje u bankarski sustav. Naime, prevladava percepcija da rizika uopće nema - čak 41 posto ispitanika smatra da nema rizika, a udio onih koji percipiraju visoki rizik smanjuje se iz godine u godinu - sa 32 posto početkom 2000. na 10 posto u najnovijem istraživanju.
Uvjeti dobivanja kredita i kreditnih kartica, pokazuje istraživanje, su povoljni. U usporedbi s drugim državama, prema udjelu štediša nalazimo se daleko iza Austrije, Slovačke, Slovenije i Češke, ali se zato prema broju kredita nalazimo odmah do Austrije i Slovenije.
No, u zemljama višeg standarda krediti se obično koriste za razvoj i proizvodnju, dok su u Hrvatskoj uglavnom namijenjeni potrošnji.
Čak 81 posto ispitanika izjavljuje da su im potrebni veći prihodi kućanstva od onog što stvarno zarađuju, a struktura troškova ukazuje da gotovo 50 posto ukupnih troškova kućanstava otpada na hranu i režije.