"Dolazak prvog hrvatskog premijera u Beograd poslije toliko godina od iznimne je važnosti", rekao je Koštunica u petak u razgovoru za Hinu. Dodao je da je tome prethodio niz političkih susreta diljem Europe, tijekom kojih su njih dvojica uspostavila i dobre osobne odnose.
"Osnova naših odnosa su dobrosusjedstvo i partnerstvo na svakom polju, bilo da je riječ o političkom, gospodarskom ili kulturnom, i tome dajem prednost", kazao je Koštunica, naglasivši da su dvije zemlje na putu uspostave takvih odnosa i da sva otvorena pitanja treba rješavati u hodu, tako da ona ne opterećuju već započetu suradnju na svim tim područjima.
Srbijanski premijer je najavio da će s premijerom Sanaderom razgovarati o konkretnim pitanjima, posebice o tome što se može učiniti za unapređenje gospodarske suradnje. Spomenuo je kao pozitivan primjer povezivanje srpskog elektroenergetskog sustava s europskim, i rekao da se tim povodom na nedavnom susretu u Ernestinovu pokazalo da samo u oblasti energetike postoje velike mogućnosti suradnje, navodeći pritom tvrtku "Rade Končar" i Institut "Mihajlo Pupin".
"U interesu je dviju država da se kretanje ka Europi ubrza i svaki korak naprijed koji učini jedna od država u interesu je dviju zemalja", kazao je premijer Koštunica. Posebno je naglasio da Srbija i Crna Gora i Hrvatska imaju važnu ulogu u jačanju stabilnosti i mira u regiji, kao i u jačanju demokratskih institucija, vladavini prava i borbi protiv korupcije.
Koštunica je posebice ukazao na činjenicu da su stranka premijera Sanadera, HDZ i njegova Demokratska stranka Srbije članice iste ideološke i političke organizacije, Europske pučke stranke, što je bez obzira na prirodne razlike, poticajno za bolje razumijevanje i suradnju.
Govoreći o zadaćama koje stoje pred svim zemljama koje teže EU, srbijanski premijer je istaknuo potrebu usuglašavanja s pravnim okvirom i standardima EU. Srbija posljednjih mjeseci čini ozbiljne korake u promjenama u ekonomsko-financijskom i zakonodavnom sustavu, posebno u resoru državne uprave, a državna zajednica SCG u proljeće očekuje studiju o izvedivosti, a potom i početak pregovora o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju EU, rekao je Koštunica.
Ukazao je i na specifičnosti državne zajednice Srbije i Crne Gore, što čini put ka Europi složenijim. Ohrabruje, kako je rekao, to što EU i dalje podržava poštivanje Beogradskog sporazuma i provođenje Ustavne povelje SCG.
Zamoljen da prokomentira izjave crnogorskog premijera Mila Đukanovića o namjerama za osamostaljenje Crne Gore, Koštunica je podsjetio na to da Ustavna povelja predviđa mogućnost da neka od članica zajednice na referendumu odluči o svojem statusu, ali tek nakon što se ispune određene obveze.
Kad je riječ o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu, Beograd je svjestan svojih međunarodnih obveza.
"Suradnja s Haškim sudom nije dovedena u pitanje. U nekim segmentima, poput dostavljanja dokumentacije i oslobađanja svjedoka čuvanja državne ili vojne tajne, učinjeno je gotovo sve, a kad je riječ o odlasku optuženih u Den Haag, postoje dvije mogućnosti. Jedna je uhićenje, a druga dobrovoljna predaja, što je povoljnije zbog stabilnosti u regiji", kazao je premijer. Podsjetio je da se i u Hrvatskoj u gotovo svim slučajevima radilo o dobrovoljnoj predaji. "Postoje slučajevi koji dosad nisu još riješeni, ali to ne znači da se na njima ne radi", dodao je. Podsjetio je i na nedavnu konstataciju glavne haške tužiteljice Carle del Ponte da ni NATO u Bosni i Hercegovini u posljednjih godinu dana nije uspio uhititi niti jednog haškog optuženika. To pokazuje - po njegovim riječima - "da postoje objektivne i fizičke teškoće" koje, međutim, ne dovode u pitanje spremnost srbijanske vlade na suradnju s Haškim sudom.
Problem nestalih, jedno od najvažnijih otvorenih pitanja u hrvatsko-srpskim odnosima "bolno je i teško pitanje za svaku vladu", kazao je srbijanski premijer, te naglasio da se sve vlade u regiji moraju angažirati na utvrđivanju sudbine nestalih.
"Vlada Srbije i Savjet ministara SCG posvećene su rješavanju tog pitanja, ne samo iz političkih i pravnih, nego i iz moralnih razloga", kazao je.
Odgovarajući na pitanje o položaju hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, Koštunica je rekao da postoji dobar Zakon o zaštiti prava manjina. Osnovan je Savjet nacionalnih manjina, u kojem su predstavnici nacionalnih vijeća svih manjina, kao i ministri pravosuđa, policije, prosvjete, kulture, te državne uprave i lokalne samouprave. Ukazao je na prva pozitivna iskustva tog savjetodavnog tijela i naglasio: "Stalo nam je do toga da se nacionalne manjine u Srbiji, kao i u Hrvatskoj, osjećaju u svojoj kući, pri čemu kroz rad državnih tijela i kroz zakone treba osigurati sve elemente koji čuvaju identitet nacionalnih manjina".
Premijer Koštunica je rekao da je počeo proces demilitarizacije granica, u skladu s europskim standardima. Nije mogao precizirati vrijeme kada će se Vojska SCG povući s granice prema Hrvatskoj, ali je izrazio želju da to bude što prije. Potrebne državne odluke su donijete i proces je počeo: "Namjera je olakšati malogranični promet i postići to da naše granice nalikuju onima u Europi", kazao je.
"Kad je o utvrđivanju granice na Dunavu riječ, važno je ne pogriješiti i s dobrom voljom i u konstruktivnom duhu doći do rješenja", kazao je Koštunica, dodajući da u tom poslu treba poštivati međunarodna pravila i ubrzati rad međudržavne komisije.
Za Srbiju je, u odnosima s Hrvatskim, od otvorenih pitanja najvažnije ono o statusu izbjeglica, njihovu povratku i povratku imovine, kazao je Koštunica, dodajući i ostala otvorena pitanja, od rješavanja problema stanarskih prava do dosljedne primjene Zakona o oprostu.
U tom kontekstu, kazao je srbijanski premijer, vrlo je pozitivno to što hrvatska vlada ima politički sporazum sa SDSS-om i što je ostvarena dobra suradnja s tom strankom.
Koštunica je podsjetio i na svoje dosadašnje susrete s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem na raznim međunarodnim skupovima i zaključio da je najvažnije da se dvije zemlje okrenu budućnosti i suradnji.