"Roman Frankfurtska veza pripada kriminalističkom žanru, koji u suvremenoj hrvatskoj književnosti nije bez korijena", istaknuo je Pavičić, dodavši kako njegovoj podvrsti, a to je špijunska proza, gotovo da i nema traga,
Po Pavičićevim riječima Međimorec bi mogao biti prvi hrvatski pisac koji je na tragu izvrsnih uzora u svijetu (Fleming, Le Carrre) napisao uzoran, napet, uzbudljiv i zabavan, špijunski triler.
Miro Međimorec poznat je javnosti kao kazališni redatelj. Na samom početku Domovinskog rata uzeo je pšąku u ruke i bio među organizatorima obrane Sunje. Nakon ratišta stvarao je hrvatsku obavještajnu službu i nekoliko godina vodio njezine ogranke za inozemstvo.
"U Međimorčevoj špijunskoj priči riječ je o tajnom ratu hrvatskih i srpskih obavještajaca", istaknuo je Pavičić, dodavši kako se radnja događa u prvoj polovici devedesetih na mnogim lokacijama od Zagreba i okupiranih područja Hrvatske do Njemačke, BiH, Austrije i Ukrajine.
Rekavši da je počeo pisati nakon što je diskvalificiran od bivše vlasti početkom 2000.,, Međimorec nije htio otkriti ključ romana, ali je napomenuo kako je središnji događaj romana istinit te da je od 1994. do 1995. postojala opasna prijetnja.
"U romanu sam pokušao progovoriti o stvarima koje me muče - zašto se jedan soj stalno nameće i postaje pokretački, a ljudi pošteni koji su se žrtvovali za Hrvatsku su stavljeni u drugi plan", izjavio je Međimorec, dodavši kako je imao potrebu progovoriti o tome.
Miroslav Međimorec (Zagreb,1942.) objavio je ove godine i roman "Piše Sunja Vukovaru" za koju je dobio ovogodišnju nagradu UBIDR "Podravke" za najbolju knjigu o Domovinskom ratu.