Sindikalne središnjice traže da se neoporezivi dio plaće, umjesto na iznos od 1.600 kuna koji predlaže Ministarstvo financija, izjednači s iznosom najniže plaće prema Kolektivnom ugovoru o visini i iznosu najniže plaće, odnosno na 35 posto od prosječne plaće u prethodnoj godini.
To znači da bi iznos osnovnog osobnog odbitka za ovu godinu bio 1.951 kunu, a iduće bi godine porastao na oko 2.080 kuna.
No, Šuker je rekao da se taj zahtjev neće razmatrati jer je povećanje s 1.500 kuna na 1.600 kuna najviše što država može dati u ovom trenutku.
Naglasio je da bi prihvaćanje sindikalnog prijedloga stajalo državni proračun 2,9 milijardi kuna.
"Proračun to ne može podnijeti ako se žele ostvariti fiskalni ciljevi", rekao je Šuker novinarima nakon sjednice GSV-a.
Naglasio je da plaće najviše opterećuju doprinosi jer na prosječnu plaću od 4.000 kuna 89 posto ide na doprinose.
Govoreći o razlozima za ukidanje poreza na dividende, Šuker je rekao da se njegovo ministarstvo na to odlučilo kako bi se potaknula strana i domaća ulaganja, što otvara nova radna mjesta.
Predstavnici sindikata i poslodavaca različito ocjenjuju te prijedloge. Sindikati drže da zakon ide na ruku samo poslodavcima, a poslodavci da će se ukidanjem poreza na dividende potaknuti ulaganja i otvaranje radnih mjesta.
"Prijedlog porezne reforme više ide u korist poslodavaca nego radnika", rekao je predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Boris Kunst.
On priznaje da je prihvaćanje zahtjeva za povećanjem neoporezivog dijela plaće gubitak za proračun, no upozorava da je gubitak i kad se Vlada odriče poreza na dividendu.
"Sindikati su usuglasili stavove i spremni su ići do određenog pritisak prema Vladi", rekao je Kunst dodavši da će o akcijama odlučiti kad dobiju jasan Vladin odgovor.
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Đuro Popijač kaže da poslodavci podržavaju ukidanje oporezivanja dividendi jer će to potaknuti ulaganja. Smatra da je Vlada učinila sve što je bilo moguće jer je postignut kompromis između razvojne i socijalne komponente. Popijač je iskazao suzdržanost prema zadržavanju najviše porezne stope na dohodak od 45 posto.