PARIZ
Palestinski predsjednik Jaser Arafat, hospitaliziran u blizini Pariza, u komi je, njegovo je stanje "krajnje ozbiljno" i neće se oporaviti, kazao je u četvrtak jedan francuski liječnički izvor. Francuski liječnik kazao je da Arafat ne reagira na terapiju, te dodao: "On se neće oporaviti". Prema tom izvoru, Arafat je intubiran u reanimacijskom odjelu bolnice Percy u Clamartu, zapadno od Pariza. Prema liječnicima, činjenica da je intubiran znači da su mu otkazala pluća. Izraelski mediji u četvrtak su objavili da Arafatu otkazuju unutarnji organi. Ove izjave francuskih izvora opovrgavaju prijašnja palestinska izvješća prema kojima je Arafatovo zdravstveno stanje bilo bolje.
RAMALAH/JERUZALEM
Izvršni odbor Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) trebao bi održati hitan sastanak u četvrtak poslijepodne u Ramalahu, objavio je jedan palestinski dužnosnik nakon objave o pogoršanju zdravstvenog stanja palestinskog predsjednika Jasera Arafata. "Taj sastanak nije bio predviđen, a sada smo obaviješteni da će se on održati u četvrtak poslijepodne", kazao je isti izvor. Sastankom će predsjedati glavni tajnik PLO-a Mahmud Abas, bivši palestinski premijer. Izraelski ministar obrane Shaul Mofaz zakazao je, nakon vijesti o Arafatovom stanju, za četvrtak poslijepodne sastanka dužnosnika izraelskih obavještajnih službi, objavili su izraelski izvori.
SKOPLJE
Sjedinjene Države priznale su Makedoniji pravo na korištenje njezina ustavnog imena, javila je u četvrtak Makedonska informativna agencija pozivajući se na izvore makedonskog Ministarstva vanjskih poslova. Upotrebu imena "Makedonija" bivšoj je jugoslavenskoj republici niz godina osporavala susjedna Grčka, pa je na međunarodnom planu ona bila predstavljena pod službenim imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija. Makedonska informativna agencija javila je da je grčko Ministarstvo vanjskih poslova dobilo u četvrtak ujutro priopćenje State Departmenta da su SAD priznale Makedoniju pod njenim ustavnim imenom, zbog čega je navodno grčki šef diplomacije Petros Molyviatis odgodio put u Bruxelles na aummit EU. Inače su, na inicijativu Grčke, uskoro trebali biti nastavljeni razgovori između predstavnika Makedonije i Grčke o sporu oko imena u UN-u. Spor oko imena traje već devet godina i o njemu se bezuspješno pregovara unutar Ujedinjenih naroda još od 1993., kada je Makedonija primljena u svjetsku organizaciju pod svojim privremenim imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija. Od kada je 1991. godine proglasila neovisnost od bivše SFR Jugoslavije, susjedna Grčka osporavala je Skoplju pravo na korištenje "povijesnoga grčkog imena Makedonija". Jedna sjeverna pokrajina u Grčkoj nosi ime Makedonija.
BRUXELLES
Nizozemski premijer Jan Peter Balkenende, čija zemlja trenutačno predsjeda Europskom unijom, izjavio je u četvrtak pred novinarima da nije pobornik priznavanja naziva "Republika Makedonija", kao što su nešto prije učinile Sjedinjene Države. "Zasad Europska unija ima stajalište da je službeno ime zemlje Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija te mislim da još možemo koristiti taj naziv", rekao je Balkenende. Nizozemski je premijer, samo nekoliko sati prije početka summita EU, rekao da Unija još nije razmatrala "posljedice" američkog priznanja naziva "Republika Makedonija", ali i dodao da će ih uskoro "ispitati".
BRUXELLES
Imenovani predsjednik Europske komisije (EK) Jose Manuel Barroso blizu je formiranja svoje ekipe koju trebaju potvrditi eurozastupnici i još samo čeka odluku Italije koja bira između dvojice kandidata. Barrosova glasnogovornica Pia Ahrenkilde kazala je u četvrtak na konferenciji za novinare u Bruxellesu da je novi prvi čovjek Europske komisije "vrlo blizu pronalasku rješenja za svoju ekipu". Sam Barroso je novinarima, dolazeći na mjesto summita šefova država i vlada koji treba početi u četvrtak, najavio da će "podnijeti prijedlog tek kad bude imao sva imena, a još mu nedostaje ime povjerenika iz Italije". U Italiji su u izbornoj igri za novog povjerenika EK Franco Frattini i Giulio Tremonti, no odluke neće biti do petka, kazao je u četvrtak u Rimu Aldo Brancher, član vlade talijanskog premijera Silvija Berlusconija.
ZAGREB
Hrvatski premijer Ivo Sanader čestitao je Georgeu W. Bushu ponovni izbor na dužnost predsjednika Sjedinjenih Država, priopćila je u četvrtak služba za odnose s javnošću Vlade RH. "U ime svoje Vlade, hrvatskih građana i u svoje osobno, želio bih Vam čestitati na novom mandatu koji Vam je povjerio američki narod. Radujemo se suradnji sa Sjedinjenim Državama i s Vama kao predsjednikom, te razvijanju povoljnih mogućnosti koje su pred nama", navodi se u Sanaderovoj poruci. Kako stoji u priopćenju, Hrvatska je "spremna i sposobna proširiti svoju suradnju s euroatlantskom zajednicom, NATO-om i Sjedinjenim Državama". "NATO za Hrvatsku predstavlja nezamjenjivu i nedjeljivu sponu između Europe i Sjedinjenih Država, posebno u ovim teškim vremenima kada teroristi i terorističke skupine čine sve što je u njihovoj moći kako bi potakli nemire i razdor", dodaje se u priopćenju.
MOSTAR
Europska unija ne očekuje nikakve nesporazume sa Sjedinjenim Američkim Državama u politici prema zapadnom Balkanu, izjavio je u četvrtak na konferenciji za novinare u Mostaru pročelnik za zapadni Balkan u Općoj upravi za vanjske poslove Europske komisije Reinhard Priebe komentirajući ishod američkih predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio dosadašnji predsjednik George Bush. Po Priebeovim riječima, u Washingtonu je raširen osjećaj da Europska unija treba predvoditi reforme na zapadnom Balkanu. "Naši američki prijatelji vjeruju da europske institucije u Bruxellesu trebaju predvoditi uključivanje regije zapadnog Balkana ka punom članstvu u Europsku uniju", kazao je Priebe.
IGALO
U crnogorskom gradu Igalo u četvrtak je počela s radom regionalna balkanska Konferencija o sprečavanju sukoba i izgradnji mira. Ovu konferenciju organizirala je Nansen Dijalog Mreža za jugoistočnu Europu, uz potporu Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške, a okupila je 130 sudionika - predstavnika organizacija civilnog društva, medija, međunarodnih organizacija i vlada iz Albanije, BiH, Bugarske, Hrvatske, Kosova, Makedonije te Srbije i Crne Gore. Osnovni je cilj ove Konferencije, istaknuto je prigodom otvaranja, izrada regionalnog plana djelovanja na području izgradnje mira u idućih deset godina na prostoru jugoistočne Europe, a taj plan trebao bi biti predstavljen i u UN-u u srpnju 2005. godine. Kako je naglasila voditeljica Nansen Dijalog Mreže iz Osijeka, Nikolina Svalina, cilj je pokušati uspostaviti dijalog na nacionalnoj i regionalnoj razini o ulozi civilnog društva u izgradnji mira, ali i o mogućnosti suradnje s ostalim sektorima društva jer je neophodno partnerstvo s ostalim segmentima društva te jasan plan i strategija bez kojih se ne može djelovati kvalitetno i učinkovito na tom području.
DEN HAAG/ZAGREB
Predsjednik Haškog suda (ICTY) Theodor Meron odobrio je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu bosanskog Srbina Miroslava Tadića koji je odslužio dvije trećine od osmogodišnje kazne zatvora, objavio je u četvrtak ICTY. Sudac Meron naložio je da Tadić bude oslobođen iz pritvora u Scheveningenu, gdje je odslužio kaznu, "čim to bude izvedivo". Tadić (67), jedan od optuženih u predmetu Bosanski Šamac, osuđen je 17. listopada 2003. na osam godina zatvora zbog osobne odgovornosti za progon Bošnjaka i Hrvata u Bosanskoj posavini 1992., kao zločin protiv čovječnosti. U obrazloženju odluke utemeljene na Pravilu 125., Pravilnika o postupku i dokazima ICTY-a, Meron je, među ostalim, naveo Tadićevo primjereno ponašanje u pritvoru te kajanje iskazano na suđenju. Tadić se Haškom sudu dobrovoljno predao 14. veljače 1998., kao prvi optuženik koji je to učinio.
VATIKAN
Papa Ivan Pavao II. sastao se u četvrtak nakratko s iračkim premijerom Iyadom Allawijem kojemu je kazao kako se nada da će demokratski i multietnički Irak izići iz "tragičnih patnji koje su ga pratile posljednjih godina". Papa koji je bio oštar kritičar američkog rata u Iraku, rekao je da se molio "za sve žrtve terorizma i nasilja" kao i za one koji "velikodušno rade" na obnovi Iraka. "Želim ohrabriti napore iračkog naroda da uspostavi institucije koje će ih doista predstavljati i obvezati se na obranu prava sviju", rekao je Sveti Otac. Dodao je da proces obnove treba pokazati "potpuno poštivanje svih etničkih i vjerskih različitosti koje su oduvijek bile izvor bogatstva za Irak".
ŽENEVA
Humanitarna organizacija Liječnici bez granica objavila je u četvrtak da prekida djelatnost u Iraku zbog nesigurnosti koja vlada u toj zemlji. Liječnici bez granica kažu u priopćenju objavljenom u Ženevi kako su tu odluku donijeli "s obzirom na iznimnu opasnost kojoj su u toj zemlji izloženi humanitarni radnici". "Tu je odluku bilo jako teško donijeti i prati je velika tuga i žaljenje jer iračkom narodu itekako treba humanitarna i liječnička pomoć", dodaje se u priopćenju u kojemu se ističe da su borci u Iraku "u više navrata pokazali nepriznavanje nezavisne humanitarne pomoći". Organizacija prisutna u Iraku od prosinca 2002. osnovala je tri klinike u Sadr Cityju, predgrađu Bagdada, i pomagala mjesnim bolnicama.
KRAKOV
Njemački kancelar Gerhard Schroeder i poljski premijer Marek Belka u četvrtak su najavili imenovanje nacionalnih koordinatora zaduženih za poboljšanje odnosa između dvaju naroda. "S poljske strane, ministarstvo vanjskih poslova imenovalo je na taj položaj Irenu Lipowicz, bivšu poljsku veleposlanicu u Austriji", kazao je Belka na konferenciji za novinare nakon sedmih međuvladinih konzultacija. Gesine Schwann, predsjednica Europskog sveučilišta Viadrina u Frankfurtu bit će zadužena za te odnose s njemačke strane. "Želimo ostvariti što bliskije odnose između društava", rekao je Schroeder. "Dosad smo imali samo koordinaciju s Francuskom. To pokazuje da pridajemo istu važnost odnosima sa Zapadom i s Istokom", dodao je.
OSLO
Ponovni izbor Georgea W. Busha za predsjednika SAD mogao bi ubrzati pristupanje Norveške Europskoj uniji jer ta skandinavska zemlja strahuje da će se naći između jednostrane američke politike i europskog suprotnog stajališta. Jedna od političkih figura koja je na referendumu 1994. godine bila protiv pristupanja EU-u, premijer Kjell Magne Bondevik danas vidi priliku da se priključi Europi koja, "ako već ne govori jednim glasom, govori konkretnije". "Ako već mora nastati jaz između dvije strane Atlantika, mnogi u Europi, uključujući i mene, vide potrebu za tješnjom suradnjom na europskoj razini", kazao je Bondevik. "Ta bi se rasprava mogla nastaviti ako se američka politika, koja ne pridaje veliku važnost savezu s Europom, također nastavi", dodao je.