Dva glavna dijela strategije, kako se planira, trebala bi dati odgovore na pitanja kako i u kojoj mjeri bi razvoj eko - poljoprivrede utjecao na okoliš te koje su njezine tržišne mogućnosti u Hrvatskoj.
Po riječima više savjetnice u FAO-u Nadie El-Hage Scialabbae, tijekom projekta provest će se edukacija svih sudionika u proizvodnji i prometu proizvoda ekološke poljoprivrede te poboljšanje sustava certificiranja proizvođača i proizvoda. Također, kako je najavila, planira se i izobrazba inspekcijskih i veterinarskih djelatnika te izrada registara eko proizvođača.
Po podacima Ministarstva poljoprivrede iznesenima na skupu, u Hrvatskoj ima 173 proizvođača koji su ušli u upisnik eko poljoprivrede. Najviše ih ima u Osječko - baranjskoj županiji, a slijede Bjelovarsko - bilogorska i Zagrebačka županija. Eko znak Ministarstva dosad su dobila 43 proizvođača.
Po istim podacima, prošle godine prvi put su isplaćeni poticaji za ekološku poljoprivredu i to u iznosu od 3 tisuće kuna po hektaru za biljnu proizvodnju, a za stočarstvo poticaji su 30 do 35 posto viši.
Prošle godine za ratarske kulture u eko proizvodnji isplaćeno je 1,7 milijuna kuna poticaja, za ukupno 568 hektara. Za vinograde je isplaćeno 10,8 milijuna, a za voćnjake 18,1 milijuna kuna poticaja.