La Croix/Pariz - Francuski ministar za integraciju Balkana u Europu
Europska unija mora stvarno i duboko podržati izbor zemalja Zapadnog Balkana da postanu njezine punopravne članice, ocijenio je francuski ministar vanjskih poslova Michel Barnier u članku za francuski dnevnik La Croix od srijede.
Barnier je 15. listopada u Ohridu bio europski sudionik prvog neformalnog susreta ministara vanjskih poslova zapadnog Balkana (idući se planira u albanskoj Tirani opet uz sudjelovanje ministra neke od ključnih zemalja EU), pokrenutih na inicijativu šefova diplomacija Hrvatske, Makedonije i Albanije radi unapređenja suradnje u regiji i procesu pridruživanja EU i NATO-u.
Ohridski sastanak koji je okupio predstavnike Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore te Makedonije, protekao je sav u razgovorima o budućnosti u EU, piše Barnier ocjenjujući da su rečene zemlje "zrele za to".
"Okrenuti se prema Europi znači nužno okrenuti se od prošlosti i obvezati na mir", drži ministar.
U interesu je Europe ne zatvoriti im vrata i ne prepustiti ih pogibeljima svih oblika krijumčarenja na europskoj periferiji, ističe on.
"Stoga Europska unija treba duboko, stvarno, poduprijeti europski izbor Balkana, kao nastavak prvog koraka koji je učinila kada je Hrvatskoj, odlučno angažiranoj na putu reformi, priznala status službenog kandidata za članstvo", ističe Barnier.
Francuski ministar je u Ohridu potvrdio načelo individualnog vrednovanja kandidata za EU istaknuvši Hrvatsku kao najnapredniju u reformama te obećavši potporu EU kroz 53 projekta u vrijednosti od 4 milijarde dolara koji će se realizirati u zemljama jugoistočne Europe.
Podsjećajući u tekstu za La Croix da zemlje jugoistočne Europe moraju ispuniti sve tražene uvjete, "za njihovo dobro" i a "da bi time umirili Europu", Barnier zaključuje nadom "da su Balkanci spremni zgrabiti svoju priliku. I zajedno zauzeti europski kurs".
Večer/Maribor - Sanaderova pozitivna etnografija
Nastupima na sastanku posvećenom dijalogu religija u Solunu i u Bukureštu, gdje je potpisao povelju o procesu suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) hrvatski premijer Ivo Sanader je dao do znanja da Hrvatska približavanjem EU-u ne bježi iz regije nego svojim novim statusom i aktivnom ulogom u korelaciji s EU-om želi pomoći njezinoj trajnoj stabilizaciji, piše u srijedu mariborski list "Večer" u prilogu naslovljenom "Sanaderova pozitivna etnografija".
Hrvatski premijer Ivo Sanader je na ministarskoj konferenciji jugoistočne Europe o demokratskom upravljanju na lokalnoj i regionalnoj razini izrazio uvjerenje svoje vlade da može djelovati u okviru dvaju procesa: u pripremama na punopravno članstvo u Europskoj uniji i trajnoj stabilizaciji jugoistoka Europe, piše u srijedu mariborski dnevni list
"Sanader je izrazio i spremnost Zagreba da onima koje to zanima prenese svoja iskustva iz procesa pridruživanja", navodi mariborski list koji se u tom kontekstu posebno osvrće na perspektivu odnosa Hrvatske i Srbije.
"Sanader smatra da je od velike važnosti i najava njegova prvog službenog posjeta Beogradu kamo će vjerojatno otputovati u studenom, što će biti prvi hrvatsko-srbijanski sastanak na razini predsjednika vlada. Novinari su primijetili da on u svim svojim najavama koristi isključivo termin jugoistočna Europa, a nikad Balkan, o kojem inače govori povjerenik EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana", navodi se u prilogu suradnika "Večera" Mladena Malija.
List se u istom prilogu osvrće i na susret predsjednika Stipe Mesića sa Borisom Tadićem u Cavtatu, te ocjenu da su odnosi bolji nego prije nekoliko godina i da su svi okrenuti europskim integracijama i standardima.
"Mesić i Tadić zauzeli su se za gospodarsku suradnju, a Tadić i za obnovu nekada zajedničke kompatibilne industrije, među ostalim i vojne", navodi slovenski list.
VOA/Washington - Bang-Jensen: Priča o zatvaranju Haaškog suda obmana
Komentar "Washington Timesa" da Sjedinjene Države žele zatvoriti Haaški sud, a kojeg je u utorak opovrgnuo glasnogovornik State Departmenta naglašavajući da nema promjene u američkoj politici i da SAD u velikoj mjeri i dalje podupiru napore suda, Nina Bang-Jensen iz washingtonske nevladine organizacije Koalicije za međunarodnu pravdu u razgovoru za Glas Amerike ocijenila je obmanjujućim i nevažnim.
Bang-Jensen kaže da je autor poznat po pisanju "potpaljivačkih" tekstova, te da osobno u tekstu u više prilika napada glavnu haašku tužiteljicu, rabi svoj "često pretjerivački, bukački jezik" i kombinira ga s navodima izjava Johna Boltona, dužnosnika iz State Departmenta koji "nije nadležan za pitanja u vezi sa ratnim zločinima, ali je oštar protivnik Međunarodnog kaznenog suda", prenosi VOA.
"Sve je izmiješao u obmanjujućem komentaru. Sa službenog američkog stajališta članak nije značajan, ali je u Beogradu privukao dosta pozornosti, znači postigao je učinak", kaže Bang-Jensen.
Bang-Jensen je zbog navoda Johna Boltona iz teksta da Haaški sud predstavlja prijetnju stabilnosti na Balkanu, tražila objašnjenje iz State Departmenta, koji su joj odgovorili da ne znaju je li taj navod u "Washington Timesu" točan jer je podtajnik Bolton na putu, no da to sigurno ne predstavlja službeno američko stajalište i protivno je onome što govore Colin Powell i drugi, prenosi VOA.
"Mislim da se ovdje riječ o pokušaju novinara koji unaprijed ima zadano stajalište te prepravlja tuđe riječi prema stajalištu koje zastupa određene interese. Svaki službeni izvor s kojim smo kontaktirali zanijekao je da postoje promjene u američkoj politici. Američko stajalište i ranije je ostavljalo mogućnost da se neki slučajevi s Haaškog suda prebace na sudove u regiji jednog dana, kada ti sudovi budu spremni, ali priča o zatvaranju Haaškog suda potpuno je apsurdna", kaže Bang-Jansen za VOA-u.
Bang-Jansen objašnjava da je razlog uspostave međunarodnog suda bio izbjeći "osjećaje i pristranost na lokalnoj razini" i dodaje da je "u nekim područjima bivše Jugoslavije ukupna stanje dovoljno stabilizirano da je tamo moguće tamo suditi za ratne zločine, ali u Beogradu to, očigledno, još nije slučaj".
Provođenje odluke Europske unije o zamrzavanju imovine haaških optuženika u BiH Bang-Jensen smatra važnim te dodaje da je šokantno što im imovina nije bila i ranije zamrznuta.
"Nema razloga da se osobama optuženim za takve zločine ostavi mogućnost da slobodno operiraju, plaćaju ljude, zapošljavaju vlastite snage sigurnosti. Veliki dio njihova novca nije na otvorenim računima, naša istraživanja pokazuju da neki od njih novac čuvaju u zemljama Europske unije, u drugim zemljama izvan BiH, tako da pozornost treba biti usmjerena na te zemlje, a kontrola treba biti preciznija i oštrija", kaže za Glas Amerike Nina Bang-Jensen.
Primorski dnevnik/Trst - Cossiga o fašističkim nepravdama
"Primorski dnevnik", list slovenske zajednice u Trstu, u srijedu objavljuje razgovor s bivšim talijanskim predsjednikom Francescom Cossigom koji se zauzeo za svojevrsnu rehabilitaciju slovenskih i hrvatskih domoljuba koji su u dvadesetim i tridesetim godinama prošlog stoljeća bili osuđeni na smrt od posebnih fašističkih sudova i strijeljani, poput pripadnika organizacija "Borba" i "TIGR" (akronim od Trst-Istra-Gorica-Rijeka).
Cossiga je u "Primorskom dnevniku" ponovio ono što je ranije rekao i za tršćanski "Il Piccolo", naime da se ubijenim pripadnicima tih organizacija koje je zbog protudržavne djelatnosti osudio na smrt fašistički sud za zaštitu države želio "pokloniti" još krajem 1991. godine prije svog posjeta tada još međunarodno nepriznatima Sloveniji i Hrvatskoj, no da su mu lokalne vlasti u Trstu tada onemogućile da to učini.
"To je bilo u vrijeme kad sam posjetio tršćanske fojbe i logor Rižarna (Risiera) i htio se pokloniti pred jamom Bazovica slovenskim mladićima koji su ubijeni samo zato jer su branili svoj nacionalni identitet. Htio sam se pokloniti žrtvama obiju strana", rekao je bivši talijanski predsjednik Cossiga, dodajući da mu je to spriječeno s tumačenjem da treba poštovati odluke suda.
U jami Bazovica blizu Trsta koju je Cossiga želio posjetiti bačena su nakon strijeljanja 1930. godine tijela Frana Bidovca, Frana Maručiča, Zvonimira Miloša i Alojzija Valenčiča.
Sudbinu hrvatskih i slovenskih domoljuba koji su se pod fašizmom borili protiv tadašnjih talijanskih vlasti Cossiga je usporedio sa sudbinom talijanskog heroja Cesarea Battistija koji se 1915. godine, iako je bio austro-ugarski oficir, odmah prijavio kao običan vojnik u talijansku vojsku nakon što su dvije države zaratile, tako da je istodobno postao "izdajnik i patriot". "Tko je bio antifašist i pravi Talijan mora priznati fašističku nepravdu", rekao je Cossiga, pojašnjavajući da se osobno "ne prepoznaje" u članovima posebnog suda za zaštitu države koji su tadašnje hrvatske i slovenske antifašiste osudili na smrt.
"Primorski dnevnik" od srijede navodi i da će talijanski predsjednik Ciampi idućeg tjedna prilikom posjeta Trstu u povodu proslava koje se u tom gradu održavaju uz 50. obljetnicu njegova povratka Italiji primiti i izaslanstvo dviju organizacije slovenske manjine.
Avvenire/Milano - Lončarić - "Kralj" krijumčara ilegalnih useljenika preko Balkana
Kako bi se zadalo odlučujuće udarce organizacijama koje se bave krijumčarenjem ilegalnih useljenika u Italiju i zemlje Europske unije potrebno je ciljati na vođe, ustvrdio je u razgovoru za milanski Avvenire tršćanski javni tužitelj Nicola Maria Pace istaknuvši da je jedna najznačajnijih organizatora krijumčarenja ljudi preko Balkana i slovensko-talijanske granice Hrvat Josip Lončarić.
Utvrđivanje identiteta osoba koje ilegalne useljenike vode preko granice prvi je korak u identifikaciji organizacija i njihovih vođa, a na taj način, rekao je Pace listu, došlo se i do osoba poput Hrvata Josipa Lončarića. Josip Lončarić, 50-godišnji Hrvat sa slovenskim državljanstvom, pravi je "kralj" krijumčara i trgovaca ljudima na Balkanu, navodi list.
"On je pravi boss, vjerojatno najveći trgovac ljudima kojeg je neki talijanski sud ikada osudio: tršćanski ga je sud osudio na 14 godina i 4 mjeseca zatvora. Osumnjičen je da je vodio 90 posto ilegalnih ulazaka Kineza u Italiju, veći dio ulazaka Bengalaca i dio iskrcavanja Albanaca u regiji Puglia i drugim dijelovima jadranske obale. Prije godinu dana, nakon što je uhićen u Sloveniji, oslobođen je iz proceduralnih razloga i ponovno je na slobodi. Po mojem sudu, postoji mogućnost da ga se uhiti. Njegovo možebitno svjedočenje dijelom bi rasvijetlilo ilegalno useljavanje preko Balkana", rekao je Nicola Maria Pace za "Avvenire".
AGI/Rim - U Italiji 21.336 useljenika iz Hrvatske
U Italiji je 2003. godine živjelo 2,6 milijuna useljenika te je njihov udio u sveukupnom broju stanovnika 4,5 posto, navodi se u 14. Caritasovom izvješću o useljeništvu za 2003. godinu predstavljenom u srijedu, izvijestila je talijanska agencija AGI navodeći i podatak da u Italiji živi 21.336 useljenika iz Hrvatske.
Po podacima iz godišnjeg izvješća Caritasa broj legalnih useljenika u Italiji se od 2000. do početka 2004. godine udvostručio, a 40,9 posto od 2,6 milijuna legalnih useljenika dolazi iz zemalja istočne Europe. Najveći broj useljenika iz zemalja istočne Europe dolazi iz Rumunjske (239.000), nakon koje slijede Albanija (233.616), Ukrajina (112.802), Poljska (65.847), Hrvatska (21.336) i Rusija (18.924), navodi se u Caritasovom izvješću, prenosi agencija AGI.