Otvarajući skup predsjednik HGK Nadan Vidošević je istaknuo kako je današnji skup nastavak sve boljih gospodarskih odnosa dviju zemalja, započet u studenom 2000. godine kada je upravo u organizaciji HGK održan prvi susret susret hrvatskih i srbijanskih gospodarstvenika u Beogradu. Dodao je da je od tada robna razmjena dviju zemalja dobra, no još uvijek daleko od onoga što bi bilo razumno očekivati, s obzirom na potencijale.
Podsjećajući da je privatizacija u Hrvatskoj započela za vrijeme rata, Vidošević je kazao kako je ona rezultirala jednom od značajnijih razina stranih ulaganja po stanovniku u regiji. No, kada se pogleda struktura ulaganja, očito je da se uglavnom radilo o preuzimanju nacionalnog tržišta, odnosno da nismo imali razvijenu strategiju privatizacije.
Srbija je, prema riječima zamjenika tamošnjeg ministra za ekonomske odnose s inozemstvom Ljubiše Jovanovića, za privlačenje ulaganja, ali i bolju gospodarsku suradnju s Hrvatskom unazad pola godine stvorila nužan okvir. Naime, na snagu je stupio Sporazum o slobodnoj trgovini, dovršava se i nužan zakonski okvir, a izrađen je i porezni sustav s nizom poreznih olakšica za ulagače. Tako se, primjerice predviđa desetogodišnje oslobađanje od plaćanja poreza za ulaganja veća od 10 milijuna dolara, kojima se predviđa i otvaranje više od 100 novih radnih mjesta i sl.
No, još uvijek najveća prepreka za potpuno iskorištavanje potencijala suradnje dviju zemalja je vizni režim, rekao je veleposlanik Srbije i Crne Gore u Hrvatskoj Milan Simurdić, dodavši kako očekuje da će hrvatska Vlada odluku o ukidanju viza za tu zemlju donijeti do kraja ove godine.
Proces privatizacije te mogućnosti investiranja u Republici Srbiji promoviran je danas predstavnicima hrvatskih institucija i tridesetak hrvatskih banaka i tvrtki, među kojima primjerice Belišće, Borovo, Cedevita, Dalekovod, Ericsson Nikola Tesla, IPK Kandit, Kraš, Medika, Nexe grupa, Petrokemija, Podravka, Vindija, Tehnika i dr.
Njima je predstavljen rad svih značajnijih institucija Srbije uključenih u proces privatizacije te privlačenja ulaganja, poput Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA), Agencije za privatizaciju, Akcijskog fonda te Privredne komore Srbije.