Delo/Ljubljana - Svađa Ljubljane i Zagreba već prouzročila preveliku štetu
U pogoršanim odnosima između Slovenije i Hrvatske kojima su uzrok nesporazumi oko granice već je nastala velika ekonomska i politička šteta, ocjena je koju u komentaru "Dela" od petka daje Boris Šuligoj.
Ilustrirajući tezu o negativnim ekonomskim posljedicama koje zaoštreni politički odnosi u zadnje vrijeme donose, Šuligoj podsjeća na nacionalističke zahtjeve za bojkotom slovenskih proizvoda koji se javljaju u Hrvatskoj i pozive na bojkot hrvatskog turizma koji se javljaju u Sloveniji. "Ako bi poziv na bojkot slovenskih proizvoda u Hrvatskoj uspio, šteta bi iznosila desetke milijuna eura, a već se može izračunati da je pad broja slovenskih gostiju od pet posto u Hrvatskoj u protekloj turističkoj sezoni smanjio turistički prihod u susjednoj državi za dvadesetak milijuna eura", navodi Šuligoj, te dodaje da je ekonomska šteta samo jedan vidik negativnih posljedica koje se pojavljuju o nesređenim odnosima dviju država.
"Ekonomska šteta samo je jedan dio štete koja se među državama pojavljuje. Drugi dio te štete ne može se izračunati niti prikazati novcem. Tako na primjer iz dana u dan u slovenskim i hrvatskim medijima čitamo vijesti i komentare o slabim odnosima, a konflikti se većini komentatora čine već kao nešto sasvim prirodno", primjećuje komentator i dodaje da su u vrijeme kad je donesen parafirani sporazum Drnovšek-Račan incidenti bili vrlo rijetki i zanemarivi jer su nakon eskalacije incidenata stvari u ruke uzeli predsjednici vlada. No, nakon toga Hrvati su proglasili ekološko-ribolovnu zonu u Jadranu, počelo se s incidentima i instrumentalizacijom ribara, a u zadnje vrijeme policijski brodovi u Piranskom zaljevu gotovo svakodnevno jedni drugim tumače kako dvije države razumiju konvenciju UN-a o pravu mora, nastavlja Šuligoj.
Pokazalo se da pitanje granice neće biti moguće riješiti bez vanjskog arbitra, a u tome svoju šansu ima i Slovenija jer raspolaže vlastitim argumentima, tvrdi Šuligoj. "Nije bilo nikakvog pravog razloga da hrvatski ribari, osim nekoliko izuzetaka, uopće dolaze u zaljev koćama. A sada dolaze s ribarskim priborom koji je u zaljevu bio zabranjen čak i u jugoslavenska vremena. Kad bi se dakle zahtijevalo da se (u zaljevu) uspostavi onakvo stanje kakvo je bilo, onda incidenata ne bi niti bilo. No očito je nekima jako stalo do toga da do incidenata dolazi. Zar samo zato da bi inozemstvo uvjerili kako je granica neophodna?", pita se u komentaru Šuligoj.
Vodeći slovenski list konstatira da je očito kako će u određivanju granice biti potreban vanjski arbitar iako, kako dodaje, neuspjelo posredništvo nekadašnjeg američkog ministra obrane Williama Perryja pokazuje da nema jamstva da i nakon posredovanja stvari opet ne bi mogle krenuti po zlu. "Zaplet je došao tako daleko da bez vanjskog arbitra očito neće ići. Hrvatska je pred teškom zadaćom. Zauzela je maksimalistički stav - kontrolira polovicu Jadrana i polovicu Piranskog zaljeva, ali istodobno nije najuvjerenija u svoje stajalište, pa tako još uvijek zahtijeva arbitražu iako joj ta arbitraža ovoga trenutka nije potrebna. Arbitri će morati slušati i slovenske argumente. A njih nije malo. Slovenija se dakle ne mora bojati arbitara jer joj nijedna arbitraža ne može dati manje od onoga što joj sada dopušta južna susjeda. U arbitraži je uvijek moguće izabrati više puteva, pa će se zakomplicirati već pri dogovoru o tome koji oblik arbitraže uopće odabrati i kakvo pitanje postaviti. No, opet će se točnima pokazati upozorenja da je dogovor o arbitraži jedno, a da bi mir na moru morali postići bez obzira na to kako i kada će arbitri odlučiti glede morske granice. Ukratko, kako dakle postići da se incidentima ne promoviraju neka politička stajališta ili da se na incidentima takva stajališta ne utemeljuju? Kako spriječiti da neka od strana ne bi incidentima ne bi vješto prejudicirala granicu na moru? I tko može opravdati posljedice i štetu koja nastaje između dva naroda i to samo zato jer se njihovi izabrani predstavnici ponašaju previše samoživo, pa makar je to karakteristika njihovih krajeva i običaja", zaključuje komentar u "Delu" Boris Šuligoj.
Večer/Maribor - U EU ima država koje su ravnopravnije od drugih
Intervju dopredsjednika talijanske vlade Francesca Finija "Slobodnoj Dalmaciji" može se uzeti kao dokaz da male i velike države u Europskoj uniji nisu potpuno ravnopravne, odnosno da postoje one koje su "ravnopravnije", barem kad je riječ o upozorenjima koja upućuju Hrvatskoj, teza je koju u mariborskom listu "Večer" od petka iznosi Bojan Brezigar, inače glavni urednik lista "Primorski dnevnik", glasila slovenske zajednice u Trstu.
"Fini je među ostalim u spomenutom intervjuu izrazio žaljenje zbog činjenice da je Italija pustila Sloveniju u Europsku uniju. Navodno Italija nije prethodno zaštitila interese talijanske manjine, odnosno talijanske kulturne interese na teritoriju koji je nekoć pripadao Italiji. No, cilj intervjua bila je Hrvatska kojoj je Fini zaprijetio blokadom njenog uključivanja u EU, pri čemu je izazvao žestoke prosvjede Zagreba. Naravno, znade se da su sve članice Europske unije ravnopravne, ali nije isto kad ti zaprijeti jedna od država koje su utemeljile EU ili ako to učini novopečena članica džepnog formata poput Slovenije", piše Brezigar, podsjećajući tako da je i slovenska vlada Antona Ropa nedavno zaprijetila uskraćivanjem potpore Hrvatskoj na njenom putu u EU, motivirajući to zaštitom slovenskih nacionalnih interesa na moru.
Brezigar je prije tjedan dana u svom matičnom listu već objavio komentar u kojem kritizira ponašanje talijanske desnice u Trstu prema slovenskoj manjini i tako relativizira Finijevo deklarativno distanciranje od fašizma i njegovih posljedica u tom dijelu Italije. Fini je u Jeruzalemu nazvao "apsolutnim zlom", no kako piše Brezigar, za dopredsjednika talijanske vlade, predsjednika stranke Alleanza nazionale, "apsolutne istine" u Trstu su "relativni pojmovi".
ANSA/Rim - Dolazak Barrosovog povjerenstva - dobra vijest za talijanske ribare
Dolaskom nove Europske komisije predsjednika Barrosa i novog povjerenika za ribarstvo Joea Borga Sredozemlje će se ponovno vratiti u središte europske pozornosti, ocijenio je podtajnik talijanske vlade zadužen za ribarstvo Paolo Scarpa Bonazza Buora objasnivši da se sada nudi prigoda za promjenu planova odlazeće Komisije koje je nazvao "ubilačkim programom" za talijansko ribarstvo.
Prodijeva komisija i povjerenik za poljoprivredu Fischler nastojali su smanjiti ribarenje ne uzimajući u obzir društveno-ekonomski utjecaj koju na budućnost poduzetništva u ribarstvu ima takva vizija, ocijenio je Scarpa Bonazza Buora na skupu u Anconi posvećenom potporama Europske unije ribarstvu. Scarpa Bonazza Buora je istaknuo kako se po planovima "Europskog fonda za ribarstvo", predloženog u srpnju ove godine, želi za 15 posto smanjiti kapacitet ribarske flote EU-a te za 60 posto smanjiti izlov nekih vrsta ribe. "Sada, s Francuskom, Španjolskom, Grčkom, Portugalom, Poljskom, Maltom i Ciprom, koje dijele talijansko stajalište, imamo priliku izmijeniti taj plan", rekao je Scarpa Bonazza Buora.
Scarpa Bonazza Buora je ukazao na problem osuvremenjivanja ribarske flote izjasnivši se optimistom "jer je novom povjereniku objašnjeno da sredozemno ribarstvo, a posebice talijansko, ima premalu flotu, te da postoji potreba za njenom obnovom i osuvremenjivanjem sa ciljem povećanja sigurnosti, pa i zamjenom motora uz pomoć sredstava Unije", navodi ANSA.
Scarpa je u Anconi podsjetio i na to da je talijanska vlada uspjela "otkloniti opasnost" povezanu s namjerom Hrvatske da odlučuje na polovici Jadrana napomenuvši da bi odluka Hrvatske o uspostavi gospodarskog pojasa na Jadranu, da je bila provedena, u spoju s planovima povjerenika Fischlera u talijanskoj ribarskoj industriji prouzročila gubitak 35.000 radnih mjesta, izvješćuje ANSA.
Scarpa Bonazza Buora je najavio i da će Italija kandidirati Rim za sjedište Općeg vijeća za ribarstvo na Sredozemlju.
Il Messaggero/Rim - Ciampi pozvao talijanske gospodarstvenike da međusobnu surađuju
Talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi je prigodom svečane dodjele odličja "Vitezova rada" 25-orici talijanskih gospodarstvenika upozorio na slabljenje konkurentnosti talijanskog gospodarskog sustava i u deset točaka iznio svoje prijedloge za prevladavanje teškoća u gospodarstvu, što rimski Il Messaggero tumači kao izravan poziv talijanskim poduzetnicima da gospodarstvo zemlje izvuku iz stagnacije.
Predsjednik Ciampi je, govoreći o "domoljublju" u gospodarstvu, pozvao talijanske gospodarstvenike na veću međusobnu suradnju upozorivši da u protivnom neće preživjeti konkurenciju, piše list. "Ciampi svim gospodarstvenicima jasno kaže: ili ćemo si pomoći il nećemo preživjeti konkurenciju. Jedan primjer prenuo je predsjednika: u Hrvatskoj nadziremo bankarski sustav no naši poduzetnici od toga nemaju nikakve koristi. Bilo bi dovoljno minimalno povezivanje, no njega nema", tumači list i napominje kako je talijanski predsjednik pozorno pripremao svoje prijedloge proučavajući izvješća konfederacije talijanskih industrija i središnje banke Italije, podatke Organizacije za suradnju gospodarski razvoj i državnog statističkog zavoda .
Odličje zasluga za rad, odnosno titula "Viteza rada", od 1901. godine svake se godine dodjeljuje se istaknutim talijanskim gospodarstvenicima, a ove je godine među odlikovanima i Alessandro Profumo, predsjednik talijanske bankarske grupe UniCredito koja je većinski vlasnik Zagrebačke banke.
RFE/Prag - Udruge izbjeglica iz Hrvatske ustraju na vraćanju stanarskih prava
Hrvatska je pokrenula medijsku kampanju pozivajući sve izbjeglice koje se žele vratiti da iskoriste donošenje novog zakona o stambenom zbrinjavanju bivših nositelja stanarskog prava, no udruge Srba izbjeglih iz Hrvatske drže da je jedino pravo rješenje vratiti stanarska prava, kao što je to učinila BiH, objavljuje Radio slobodna Europa.
Prema novom zakonu o stambenom zbrinjavanju bivših nositelja stanarskog prava, pravo na stambeno zbrinjavanje imaju sve osobe i obitelji bez imovine u Hrvatskoj i na prostoru država nastalih raspadom bivše SFRJ a žele se vratiti u Hrvatsku, kaže pomoćnik hrvatskog ministra za more, turizam, transport i razvitak Lovre Pejković i ističe da za područje od posebne državne skrbi nema isticanja uvjeta nositelja stanarskog prava, no u ostatku Hrvatske i velikim gradovima uvjet je da se radi o bivšim nositeljima, navodi postaja i napominje da udruge izbjeglica iz Hrvatske smatraju da se time nastoje izbjeći prava rješenja koja bi potaknula povratak.
Ministar za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske Jasmin Samardžić pozdravlja poziv hrvatske vlade i smatra ga dobrodošlim u rješavanju problema izbjeglica iz Hrvatske kojih u RS-u ima oko 25 tisuća, dok udruge izbjeglica iz Hrvatske ne dijele to mišljenje, prenosi postaja.
RFE navodi da direktor dokumentacionog centra Veritas Savo Štrbac kaže da je jedino pravo rješenje povratka da hrvatska država odluči vratiti stanarska prava kako je to učinjeno i u BiH, te "jamči da će se 100 tisuća Srba vratiti ako im se vrati njihovo". "Suština je dakle da nam vratite ono što je bilo naše. Pa mi smo bili jedinstvena država i to je SFRJ. Žalosno je što na području iste države, u kojoj je došlo do raspada nekako istovremeno, vrijede različiti standardi", smatra Štrbac.
Izbjeglice iz Hrvatske traže i da se primjenjuju jednake pravne mjere kada je riječ o poništavanju ugovora o zamjeni imovine, prenosi RFE. "Naš sud ne ulazi u dobrovoljnost samog djela, nego iz opće poznatih okolnosti raskida takvih ugovora. Onda dolazi do komplikacija tipa da ljudi ostaju bez imovine i ovdje i u Hrvatskoj", ističe za postaju potpredsjednik udruge Zajedno do istine Milan Crnković.
Lovre Pejković za RFE primjećuje da su se ishitreno donijele odluke, a nije se računalo kakve će biti posljedice. "Poništene su zamjene i dio ljudi doveden u neravnopravan položaj, što treba riješiti, ali to je stvar dogovora", kaže Pejković.
Kada je riječ o povratu privatne imovine u Hrvatskoj, Pejković za postaju kaže da se taj proces uspješno privodi kraju i službeno pozvao sve vlasnike kojima je do sada vraćena imovinu da podignu ključeve u terenskim uredima. "Trenutno u uredima imamo 1400 ključeva koji čekaju svoje vlasnike, a iz ranijih procesa ima još 4 tisuće praznih objekata, gdje vlasnici nisu došli preuzeti brigu o njima", kaže Pejković za RFE.
RDW/Koeln - Gubi li Hrvatska bitku s korupcijom?
Ovogodišnje izvješće Transparency Internationala, međunarodne organizacije za suzbijanje korupcije, u koje je bilo uključeno 146 zemalja, Hrvatsku je stavilo na neslavno 67. mjesto, izvješćuje postaja Deutsche Welle prenoseći tumačenje ove ocjene predsjednika hrvatskog ogranka Transparency Internationala Zorislava Antuna Petrovića.
Najviše zabrinjava usporedba ovogodišnjih i prošlogodišnjih rezultata jer je Hrvatska pala osam mjesta, primjećuje i prenosi ocjenu Zorislava Antuna Petrovića da se može zaključiti da Hrvatska počinje gubiti bitku s korupcijom i da je ocjena od 3,5 čini tek "nešto boljim ponavljačem". No nakon toga počeo je trend pada, nastavlja Petrović i dodaje da "tijekom četiri godine, Hrvatska nije napravila ni jedan korak naprijed u suzbijanju korupcije".
Razlozima negativnog trenda Petrović drži nedostatak uvjerljivosti u protukorupcijskim reformama, ali i problem primjene donesenih zakona. "Zakon o sprječavanju sukoba interesa i Zakon o pravu na pristup informacijama usvojeni su prošle godine, no nikako da zaista zažive. Svako se malo pojavljuju i afere. Prisjetimo se samo ljetošnje odluke Vlade da američkom koncernu Bechtel dodijeli izgradnju jedne dionice Jadranske auto-ceste bez javnog natječaja ili natječaj za dodjelu treće koncesije u mobilnoj telefoniji", ističe Petrović za DW.
Kao moguće rješenje problema s korupcijom, hrvatski Transparency International nudi jasan recept, transparentnost. "Već kod natječaja za mobilnu telefoniju, mogli bi se unaprijed definirati točni kriteriji prema kojima će se ocjenjivati pristigle ponude i tako postaviti precizna pravila igre koja će biti svima jasna. Tada i javnost može procijeniti na koji su način oni kojima je povjerena odluka o tom značajnom projektu, odlučivali u ime svih hrvatskih građana. Druga mogućnost je dosljedno provođenje zakona, primjerice Zakona o sprječavanju sukoba interesa i tako smanjiti prostor za malverzacije", prenosi postaja.