BBC/London - Jedinstvena blagajna EU-a za kandidate i zapadni Balkan
Financijska potpora EU-a za zemlje kandidate poput Bugarske, Rumunjske, Turske i Hrvatske, kao i zemlje zapadnog Balkana koje imaju status potencijalnih kandidata za članstvo u EU-u ubuduće će stizati iz jedinstvenog programa, a to govori da su se uvjeti i mogućnosti za sve spomenute zemlje osjetno približili i izjednačili, ocjenjuje postaja BBC u utorak.
Glavnina od 14 milijardi eura budućeg jedinstvenog višegodišnjeg programa financijske potpore EU-a za prijem novih članica biti dodijeljena zemljama kandidatima, a tek će na manji dio pomoći moći računati potencijalni kandidati poput Srbije i Crne Gore i ostalih zemalja zapadnog Balkana, objašnjava postaja.
BBC-u, stoji u prilogu, su u Europskom povjerenstvu objasnili da cijeli mehanizam i proces političkih i gospodarskih reformi i strukturalnih promjena zahtijeva i puno veća financijska sredstva, no one države zapadnog Balkana koje se nakon sklapanja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU-a izbore za status kandidata za članstvo ubuduće bi dobivale i veću novčanu potporu. Time otvaraju veće mogućnosti da svaka zemlja može računati na bolji status i veća financijska sredstva iz bruxelleskog i strasbourškog proračuna "ako to zasluži", stoji u prilogu.
Il Piccolo/Trst - Mesić: Italija lobira za hrvatsko pridruživanje EU-u
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju velikim će dijelom biti i zasluga Italije, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za službenog posjeta Riminiju i San Marinu, piše tršćanski Il Piccolo u utorak.
"Rim glede europskih težnji Hrvatske obavlja odličan posao lobiranja i ponudio nam je svu pomoć koju smo mogli očekivati", ocijenio je Mesić, prenosi list.
Mesić se, piše list, osvrnuo i na izjave koje je dopredsjednik talijanske vlade Gianfranco Fini navodno dao "Slobodnoj Dalmaciji".
Pritom je ocijenio da bi bilo bolje da se, premda se odnosi Rima i Zagreba razvijaju na najbolji mogući način, zbivanja u vezi Finijevih izjava o manjinama "nisu dogodila".
"U prošlosti je zasigurno bilo teških trenutaka no govoriti o tim stvarima iz prošlosti nije dobro. To su stvari koje ne pomažu rješavanju današnjih problema. Svatko može naknadno objasniti ono što je u stvarnosti želio reći, no to je stvar koja se nije trebala dogoditi. To su stvari koje, umjesto da nas vode naprijed, riskiraju vući nas natrag", rekao je Mesić.
Istaknuo je također kako "Hrvatska ima zakon o manjinama koji je i iznad svih standarda u Europi", piše Il Piccolo.
"Naša je želja da manjine budu zadovoljne jer je to dokaz našeg demokratskog sazrijevanja", rekao je Mesić prenosi list.
Talijanska vlada ne želi ponovno otvarati polemike koje su izbile nakon Finijev izjava, a koje je zaključilo i samo hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova, nastavlja list i navodi kako se u jednom priopćenju talijanske vlade, odnos Finijevog ureda, kaže da "i hrvatski predsjednik, ako je pročitao izjave dopredsjednika Finija a ne izjave izvučene iz cjeline, ne bi mogao dvojiti: nitko se ne želi vraćati prošlosti".
List navodi i kako je predsjednik Stjepan Mesić, osvrnuvši se na stanje u hrvatskom gospodarstvu, napomenuo da hrvatska vlada i Sabor "čine sve kako bi stvorili nova radna mjesta, postoje resursi koje treba iskoristiti i nastoji stvoriti pretpostavke za privlačenje stranih ulaganja". Talijanski ulagači, daje se naslutiti, su dobrodošli, zaključuje list.
Delo/Ljubljana - Hrvatska nameće arbitražu
Izjave hrvatskog ministra vanjskih poslova Miomira Žužula o arbitraži kao legitimnom sredstvu za rješavanje sporova kojem mogu pribjeći i Slovenija i Hrvatska u središtu su pažnje slovenskih medija u utorak, a vodeći slovenski list Delo piše da se radi o pokazatelju da hrvatska Vlada "odlučnije nego ikada" zagovara arbitražu kao jedino preostalo sredstvo za rješenje graničnog spora i da ga pokušava "nametnuti" Sloveniji.
Žužul se u ponedjeljak u Bruxellesu, replicirajući slovenskom veleposlaniku pri EU-u Cirilu Štokelju, zauzeo za arbitražu kao legitimno sredstvo za rješenje spora u vezi s granicom jer na pravno nevažaći i u Hrvatskoj neprihvaćeni sporazum Drnovšek-Račan ne treba gubiti vrijeme u pregovorima.
Vodeći slovenski list Delo u broju od utorka Žužulov nastup u Bruxellesu naslovljuje "Hrvatska sili k arbitraži" (što bi se moglo prevesti kao Hrvatska nameće arbitražu, ali i Hrvatskoj se žuri s arbitražom). "Hrvatska je ponovo, još odlučnije nego do sada, izvršila pritisak prema arbitraži o rješenju spora o granici", iznosi Delo u uvodu svog priloga na prvoj stranici u kojemu predstavlja Žužulovo izlaganje.
Na predavanju u sjedištu NATO saveza Žužul jer naglasio "želju" Zagreba da se nova slovenska vlada "odmah" počne usuglašavati s hrvatskom vladom "o mogućem međunarodnom posredniku te o vremenu i predmetu arbitraže", ističe Delo.
Žužul je u sjedištu NATO saveza, jednako kao i nakon nedavnog susreta s Chrisom Pattenom na sjedištu Europske komisije, odbacio tezu o "izbijanju konflikta zbog granice", te dodao da je riječ o "manjem problemu koji se vuče još od vremena proglašenja nezavisnosti Slovenije i Hrvatske nakon raspada jugoslavenske federacije", piše Delo.
Istodobno, prenoseći prve izjave najvjerojatnijeg mandatara za sastav nove slovenske vlade Janeza Janše, izražava se stajalište da se Slovenija "ne mora bojati" arbitraže i da bi, u slučaju da do nje dođe, imala svoje argumente.
RFE/Prag - Pitanje Luke Ploče predugo otvoreno na štetu oba gospodarstava
Uskoro bi, prema najavama izrečenim tijekom nedavnog sarajevskog razgovora izaslanstva hrvatskog Sabora i predstavnika bosanskohercegovačke izvršne i zakonodavne vlasti, Sabor RH trebao ratificirati novi sporazum o Luci Ploče, no dok se čeka na poteze pregovarača, ekonomisti ističu da je to pitanje predugo otvoreno na štetu gospodarstva dviju zemalja, piše Radio slobodna Europa.
Postaja prenosi da se prijedlog rješenja otvorenog pitanja Luke Ploče temelji na gospodarskim, a ne na političkim temeljima, te bi tako BiH trebala zadržati poseban status u Luci, a predstavnici dvije države bili bi ravnopravni u donošenju odluka bitnih za funkcioniranje Luke.
Član Predsjedništva BiH Dragan Čović drži da će se dogovor oko Luke Ploče uskoro bez većih teškoća postići. "Nisam siguran da ćemo imati sporazum o Luci Ploče, no vjerojatno ćemo imati neki dokument koji će definirati odnose", ističe Čović za postaju i dodaje da se odnosi dviju država poboljšavaju te Luka Ploče više ne treba opterećivati odnose dviju država kao političko pitanje. Čović kaže da je propušteno dosta vremena i prilika te se odnosi neće regulirati međudržavnim sporazumom, već "dosta liberalnim, otvorenim dokumentom", "protokolom ili slično, prenijet će se mogućnosti suradnje između našeg biznisa i gospodarstva BiH a Lukom Ploče na mogućnost dogovaranja zainteresiranih gospodarskih sustava s obje strane granice", prenosi postaja.
No bivša ministrica vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Azra Hadžiahmetović kaže da zadnje najave pokazuju da se "ide prema konkretnom rješavanju problema Luke Ploče", no "nije sigurna je li to dobar način", prenosi RFE.
"Jedna od dvije strane strane sugovornice, odnosno supotpisnice temeljnog sporazuma koji je već ranije potpisan a još nije stupio na snagu, odustaje od starog sporazuma i u skladu s odredbama međunarodnog prava na koje su obavezne obje države, strana koja odustaje od temeljnog sporazuma mora to navijestiti drugoj ugovornoj strani. Ili treba stvar vratiti na početak pa ići ususret nakon novom ugovoru, ili postupak oko postojećeg sporazuma treba završiti pa pristupiti razgovorima o nekim izmjenama nekih odredbi sporazuma u skladu s odredbama međunarodnog prava", kaže Hadžiahmetović.
Gospodarstvenici se slažu da sadašnji pregovarači trebaju što prije završiti to dugo vremena otvoreno pitanje jer je zanimanje za rješavanje statusa Luke Ploče, odnosno koridora Neum obostran, a direktor Aluminija Mostar Mijo Brajović za postaju ističe da je Luka Ploče važna za gospodarstvo BiH.
"Što bismo mi sada, posebice Aluminij koji je izvozno-uvozna kompanija, ako nema luku tako blizu Mostara? Prema tome, tu su obostrani interesi i nadam se da će se na obostrano zadovoljstvo pronaći rješenje za Luku Ploče", ističe Brajović za RFE.
Oslobođenje/Sarajevo - Pitanje prava radnika iz BiH koji su dobili otkaz u Hrvatskoj
Zastupnički dom Parlamenta FBiH obvezao je Vladu FBiH da do prve sljedeće sjednice tog zakonodavnog tijela poslanicima dostavi podatke o broju građana Federacije BiH koji su dobili otkaz u tvrtkama u Republici Hrvatskoj, posebice od 1991-1993. godine, a koji se trenutno nalaze na zavodima za zapošljavanje i imaju neriješen radno-pravni status, piše sarajevsko Oslobođenje
Mirsad Hasanić, predsjednik Komisije za zaštitu osnovnih ljudskih prava Parlamenta FBiH, za sarajevski list kaže kako se procjenjuje da je 60.000 do 100.000 građana BiH u razdoblju rata dobilo otkaz u Hrvatskoj, među kojima je i veliki broj onih koji trenutno žive u republici Srpskoj.
Hasanić podsjeća da su nakon početka rata deseci tisuća radnika iz BiH dobili otkaz u Hrvatskoj, te da su im uskraćena osnovna ljudska prava jer su im hrvatske tvrtke ostale dužne čak i do deset plaća, a nije im priznato ni pravo na dionice. "Mi smo stoga zatražili od Vlade FBiH, odnosno Ministarstva za rad i socijalnu politiku, da prvenstveno utvrdi točan broj građana koji su tako otpušteni, a onda predloži i program njihovog zbrinjavanja", rekao je Hasanić za sarajevski list.
Državni organi BiH trebaju ustrajati na njihovom povratku na raniji posao, kaže Hasanić i ukazuje da je problem i u činjenici da otpušteni radnici iz Hrvatske ne mogu ostvariti osnovna egzistencijalna pitanja u BiH, jer nemaju upisan i plaćen radni staž od tvrtki u kojima su ranije radili, kao i zbog toga što se kod velikog broja njih radne knjižice još nalaze u Hrvatskoj.