U drugom ovogodišnjem tromjesečju ostvaren je realan rast BDP-a od 3,8 posto u odnosu na isti kvartal prethodne godine.
Kod svih kategorija potrošne metode obračuna BDP-a zabilježen je realan rast, a najviša stopa rasta od 7,7 posto zabilježena je kod investicija u fiksni kapital.
No, analitičari HGK u najnovijim "Gospodarskim kretanjima" napominju da je kod svih kategorija, osim kod državne potrošnje kod koje je zabilježen rast od svega 0,7 posto, realna međugodišnja stopa rasta bila manja nego u drugom tromjesečju 2003. godine.
Ukupno u prvom polugodištu, najvišu realnu stopu rasta od 8,2 posto ponovo su imale investicije u fiksni kapital, dok je izvoz roba i usluga realno povećan za 5,0 posto, a osobna potrošnja za 3,8 posto. Državna je potrošnja istodobno smanjena za 0,5 posto.
Ostvarene stope rasta su bile niže nego u istom razdoblju prethodne godine, međutim, realniju sliku, zbog različitih baza, daje realan rast BDP-a izražen u kunama.
Takav prikaz pokazuje da je porast osobne potrošnje u prvih šest mjeseci ove godine bio najmanji u proteklih pet godina, navode analitičari Sektora za makroekonomske analize HGK.
Istodobno je rast investicija u fiksni kapital, premda značajan, bio manji nego u prethodne dvije godine.
Ostvaren je i manji rast izvoza roba i usluga nego u prvom polugodištu 2003. godine. Povećanje uvoza roba i usluga je također bilo manje nego u prvih šest prošlogodišnjih mjeseci, i to za 36,4 posto, ali je kumulativni učinak vanjskotrgovinske razmjene roba i usluga na rast BDP-a ipak bio negativniji nego u prethodnoj godini.
Znatan doprinos rastu BDP-a u prva dva ovogodišnja tromjesečja, za razliku od prethodne dvije godine, dao je i rast zaliha.
Bruto domaći proizvod ostvaren u prvoj polovini godine pokazuje da će godišnja stopa rasta biti nešto veća od planiranih 3,7 posto, odnosno da bi mogla iznositi oko 4 posto.
Takav bi rast, napominje se, bio viši od procjena rasta razvijenih zemalja (3,6 posto) i Euro zone (2,2 posto), te razvijenijih europskih tranzicijskih zemalja Češke (3,3 posto) i Mađarske (3,5 posto).
Međutim, ističu analitičari HGK, većina tranzicijskih zemalja bi po procjeni MMF-a trebala ostvariti nešto više stope rasta - Poljska 5,8 posto, Rumunjska te Bosna i Hercegovina 5,0 posto, Slovačka 4,8 posto, a Slovenija približno isti rast od 3,9 posto.