ZAGREB
Državni tajnik za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova Hido Biščević pozvao je u srijedu na razgovor talijanskog veleposlanika u Hrvatskoj Alessandra Grafinija povodom intervjua potpredsjednika talijanske vlade Gianfranca Finija "Slobodnoj Dalmaciji", te mu je "skrenuo je pozornost na dio izjava potpredsjednika Finija koje odudaraju od ukupnog duha i sadržaja aktualnih hrvatsko-talijanskih odnosa", priopćeno je iz MVP-a. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske smatra da "ukupni uzajamni odnosi, položaj nacionalnih manjina dviju zemalja i zajednička okrenutost k europskim standardima i vrijednostima ne opravdavaju jednostrane ocjene o događajima iz povijesti, osobito nakon Drugog svjetskog rata, i njihovim posljedicama". Fini je u intervjuu, koji je "Slobodna Dalmacija" objavila u srijedu, kazao kako "Hrvati u jednome razdoblju stvaranja i razvoja države svoje pravo na vlastite korijene i identitet nisu gradili i promicali na ideji da i drugi koji žive u Hrvatskoj imaju ista prava", te je kasnije dodao kako je "prošlo stoljeće jasno pokazalo da nacionalizam kao ideja superiornosti jedne nacije u odnosu na druge izaziva velike nesreće".
DEN HAAG
Haški sud (ICTY) u srijedu je otpečatio optužnicu protiv bosanskog Hrvata Miroslava Brale poznatog kao "Cicko", bivšeg pripadnika specijalne postrojbe HVO-a "Džokeri", optuženog za kršenje ratnog prava i običaja i teške povrede Ženevskih konvencija tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba u Lašvanskoj dolini godine 1993. Optužnica, koju je tužitelj Richard Goldstone podnio još 2. studenoga 1995., otpečaćena je u utorak 12. listopada po nalogu suca O-Gon Kwona, a uz nju je izdan i nalog za uhićenje. Optužnica sadržana na pet stranica, u 21 točki tereti ga po individualnoj odgovornosti za nezakonito zatvaranje bošnjačkih civila, nečovječno i okrutno postupanje, mučenje i ubijanje troje zarobljenika te za višestruko silovanje i mučenje jedne zarobljenice.
BRUXELLES
Europski je parlament u srijedu priopćio da je budućem šefu Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu poslao evaluaciju članova budućeg sastava Komisije, među njima i kontroverznoga talijanskoga kandidata Rocca Buttiglionea, oko kojega nije postignut dogovor pa se čeka Barrosova reakcija. "Konferencija predsjednika (političkih skupina) nije prihvatila zajedničko stajalište o tom pitanju", rekao je predsjednik Parlamenta Josep Borrell, a prenosi Reuters. Nakon rasprave o rezultatima saslušanja 24 predložena povjerenika, parlamentarni čelnici odlučili su Barrosu poslati odluke raznih odbora bez komentara i čekati njegovu reakciju.
BAGDAD
Tri američka vojnika ubijena su u utorak navečer u eksploziji bombe kućne izrade u Bagdadu, gdje je u srijedu radikalna šijitska milicija nastavila vraćati oružje iračkim vlastima u četvrti Sadr City. Eksplozivna naprava aktivirana je dok je prolazio vojni konvoj. Ovime se broj američkih žrtava u Iraku od početka rata 2003. popeo na 1072, prema podacima kojima raspolaže Pentagon. Deseci pripadnika milicije stizali su u srijedu, trećeg dana operacije razoružanja koja bi trebala trajati do petka kada počinje ramazanski sveti post, u policijske postaje u siromašnoj četvrti Sadr City kako bi predali oružje sukladno dogovoru između pokreta radikalnog vođe Moqtade Sadra i iračke vlade. U zamjenu za predano oružje trebali bi se pustiti na slobodu pripadnici milicije koji nisu optuženi za zločine i obustaviti progon pokrenut protiv njih.
JERUZALEM
Izraelska vojska suspendirala je u srijedu časnika kojega su kolege optužile da je tijelo već ubijene 13-godišnje Palestinke izrešetao mecima. Vojni izvori objavili su da je zapovjednik suspendiran do završetka istrage o smrti 13-godišnje Iman al-Hams, koja je 5. listopada ubijena na jugu pojasa Gaze, javljaju agencije. Prema vojnim izvorima na nju su vojnici zapucali kad je ušla u područje obilježeno znakom stop, vjerujući, s udaljenosti od 70 metara, da je ona palestinski militant naoružan bombom. Međutim, neimenovani vojnici s kontrolne točke prenijeli su medijima da je njihov zapovjednik, kad su oni zabunom ubili djevojčicu, došao do tijela te ga izrešetao. Izjave su potvrdili i palestinski očevici, a u tijelu je pronađeno oko 20 metaka.
LJUBLJANA
Slovenski ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl ocijenio je u razgovoru za slovenski list da cilj njegova istupa oko Hrvatske na ministarskom sastanku šefova diplomacija Europske unije u Luksemburgu nije bio tražiti pomoć EU jer je Slovenija dio EU-a. Upitan za reakcije na njegove ocjene hrvatskog ponašanja iznesene u ponedjeljak u Luksemburgu, Vajgl je za mariborski dnevnik "Večer" od srijede kazao da je kolegama-ministrima izvan službenog dijela sastanka isticao da za svaki spor treba naći rješenje na bilateralnoj razini a ne prenositi ga na EU. "Slovenija spor ne prenosi na EU jer je sama dio Europske unije, a slovenska vanjska granica je granica EU-a. Moramo biti svjesni da smo mi sami Bruxelles, da ne tražimo pomoć u Europskoj uniji nego smo Europska unija mi", rekao je Vajgl za list. Pojasnio je da nije u Bruxelles išao "tužakati Hrvatsku" nego svoje kolege upoznati sa situacijom, te je ocijenio da je njegovo izlaganje o sporu Slovenije i Hrvatske naišlo na dobar odaziv iako nije bilo rasprave niti pitanja nego je samo uzeto na znanje.
LONDON
Američki stručnjaci pronašli su u masovnoj grobnici na sjeveru Iraka posmrtne ostatke sasvim male djece i njihove igračke, izvijestili su u ponedjeljak službeni izvori. Dokaze pronađene na mjestu masovne grobnice upotrijebit će Posebni irački sud (IST) koji prikuplja dokaze protiv bivšeg iračkog diktatora Sadama Huseina i njegovih suradnika. Sud ih namjerava optužiti za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, izvijestio je BBC. Posmrtni ostaci oko stotinu ljudi, vjerojatno Kurda, pronađeni su u mjestu Hatra, južno od Mosula. Američki istražitelji vjeruju da su ih pogubili pripadnici iračkih snaga sigurnosti u razdoblju između 1987. i 1988.
BERLIN
Njemački kancelar Gerhard Schroeder izjavio je da se stajalište njegove vlade koja se od početka rata u Iraku protivi slanju njemačkih postrojba u tu zemlju, nije promijenilo, izvijestili su u srijedu vladini izvori u Berlinu. "Nitko u saveznoj vladi, pa ni ministar obrane, ne kani mijenjati mišljenje o Iraku", istaknuo je Schroeder na sjednici ministarskog vijeća, kako navode ti izvori. Takvo je stajalište izrečeno nakon izjave njemačkog ministra obrane Petera Strucka da dugoročno nije isključeno slanje snaga u Irak.
POIANA BRASOV
NATO-ovi ministri obrane koji su se prvi put sastali u Rumunjskoj počeli su u srijedu u Poiani Brasov dvodnevnu neslužbenu sjednicu uglavnom posvećenu operacijama Sjevernoatlantskog saveza, napose u Afganistanu. Zbog američkih pritisaka, ministri uglavnom trebaju raspravljati o mogućem spajanju Međunarodnih snaga za pomoć sigurnosti (ISAF) u Afganistanu i američke operacije Trajna sloboda u toj zemlji, pod NATO-ovim zapovjedništvom, kako navode visoki američki dužnosnici Saveza. Toj se zamisli protivi više zemalja, među kojima Francuska i Njemačka.
KABUL
Zapovjednik koalicijskih snaga u Afganistanu ocijenio je u srijedu da bi se koalicijske snage pod američkim zapovjedništvom i međunarodne mirovne snage ISAF, kojima zapovijeda NATO, trebale spojiti. "Vrlo je važno shvatiti da bi spajanje omogućilo zajedništvo tim snagama, a ne da se jedne povlače a druge ostaju", rekao je američki general David Barno novinarima u Kabulu. Koalicijske snage pod američkim zapovjedništvom, raspoređene u Afganistanu od listopada 2001. radi borbe protiv terorizma, raspolažu s 18.000 vojnika, od čega 16.000 Amerikanaca. ISAF raspolaže s 9.000 vojnika iz više od 30 zemalja.
NEW DELHI
Pakistanski predsjednik Pervez Musharraf rekao je da vidi jednostavno rješenje za dugi pakistanski spor s Indijom oko Kašmira - New Delhi mora povući snage iz toga himalajskoga teritorija i pristati na kompromis oko njegova statusa. Većinski muslimanska država Džamu i Kašmir podijeljena je između Indije i Pakistana još od rata koji je pratio stjecanje neovisnosti od Britanije 1947. New Delhi kontrolira srce Kašmira, uglavnom muslimansku Dolinu Kašmira, a cijelu tu državu smatra svojom saveznom državom. Pakistan oduvijek želi referendum koji bi Kašmircima omogućio da izaberu državu kojoj će pripadati. Musharraf kaže da se dvije države moraju povući s tih "maksimalističkih" pozicija, a ako to stvarno žele, rješenje mogu pronaći za jedan dan.
BERLIN
Najnovija ispitivanja javnog mnijenja potvrđuju trend oporavka vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) i kancelara Gerharda Schroedera i pad popularnosti oporbenih demokršćana. SPD je prvi put nakon parlamentarnih izbora prije dvije godine u ispitivanjima javnog mnijenja dobila više od 30 posto glasova dok je oporbena demokršćanska Unija CDU/CSU sa 39 posto prvi put ove godine pala ispod 40 posto, rezultati su ispitivanja javnog mnijenja što ga je za tjednik Stern i TV postaju RTL proveo demografski institut Forsa. Prema istim rezultatima oporbena Unija CDU/CSU i Liberali s osam posto glasova, više ne bi raspolagali većinom u parlametu isto kao ni sadašnja vladajuća socijaldemokratsko-zelena koalicija koja bi zajedno dobila 41 posto glasova.