BERLIN
Hrvatski premijer Ivo Sanader u utorak je u zapadnonjemačkom gradu Guetersloheu rekao kako Hrvatska ne može biti talac jedne osobe te da odbjegli haški optuženik general Ante Gotovina svoj problem treba rješavati u Den Haagu. Sanader je u Bertelsmanovoj zakladi u Guetersloheu održao predavanje na temu "Hrvatska na putu u Europsku uniju". "Hrvatska ne može biti talac nikoga pa ni generala Gotovine. On svoj slučaj mora riješiti pred Haškim tribunalom", rekao je hrvatski premijer. Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte izrazila je u ponedjeljak u Luxembourgu uvjerenje da će hrvatske vlasti do kraja studenoga locirati generala Gotovinu, te je izrazila "veliko razočaranje" što on nije uhićen još prije ljeta. Sanader je također u svom govoru okupljenim predstavnicima gospodarskog i političkog života vestfalijske regije predstavio hrvatske smjernice i izglede na putu u punopravno članstvo u Europsku uniju.
ZAGREB
Izvješće glavne haške tužiteljice Carle del Ponte bilo je tvrđe nego što smo očekivali, a neki zaključci nisu u redu jer se Ante Gotovina ne nalazi u Hrvatskoj, izjavio je u utorak predsjednik Republike Stjepan Mesić tijekom posjeta dočasničkoj školi u Jastrebarskom. "Hrvatska je poduzela sve što je potrebno da bi ušla u trag generalu Gotovini. On je u bijegu i Hrvatska ne bi smjela trpjeti štetu jer ne može izvršiti jednu zadaću", rekao je Mesić, odgovarajući na novinarska pitanja o jučerašnjem izvješću glavne haške tužiteljice ministrima vanjskih poslova EU. "Sve naše obavještajne službe i MUP provjerili su sve tragove o mogućem boravištu generala Gotovine i svi su pokazali netočnima. Mogu sa sigurnošću tvrditi da, prema onom što Hrvatska raspolaže, Gotovina nije u zemlji", naglasio je hrvatski predsjednik. "Koristim ovu prigodu da pozovem generala Gotovinu, koji tvrdi da je iz domoljublja branio Hrvatsku, da sada shvati da je njegovim bijegom Hrvatska ugrožena i svojom predajom može potvrditi svoj patriotizam", naglasio je predsjednik Republike.
BRUXELLES
Povjerenik Europske komisije za vanjske poslove Chris Patten izrazio je u utorak u Bruxellesu očekivanje da će Hrvatska započeti pregovore o punopravnom članstvu u EU početkom sljedeće godine. "Nadam se da će pregovori započeti početkom sljedeće godine", rekao je Patten nakon razgovora s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom i ministricom europskih integracija Kolindom Grabar Kitarović. Patten je istaknuo da je Europska komisija u posljednjih nekoliko godina razvila jako dobre odnose s Hrvatskom, koja je sada na pragu početka pregovora. Podsjetio je da Hrvatska mora nastaviti s reformama, naročito s reformom pravosuđa, nastaviti suradnju s Haškim sudom i raditi na povratku izbjeglica.
BRUXELLES
Europska povjerenica za proračun Micheale Schreyer predstavila je u utorak u Bruxellesu prijedloge Komisije za dodatna proračunska sredstva za 2005. godinu namijenjena za pretpristupnu pomoć Hrvatskoj, pomoć turskoj zajednici na Cipru i za mirovni proces u Sjevernoj Irskoj. Stjecanjem kandidatskog statusa, Hrvatska je dobila pravo na korištenje sredstava iz pretpristupnih fondova EU-a. Europska komisija je u pretpristupnoj strategiji predložila da u sljedeće dvije godine Hrvatska iz tri pretpristupna fonda dobije 245 milijuna eura. Tijekom sljedeće godine Hrvatska će moći povući 105 milijuna eura.
DEN HAAG/ZAGREB
Branitelji generala Mladena Markača zatražili su od Haškog suda (ICTY) da njihova klijenta u pritvoru pregledaju hrvatski liječnici kako bi pomogli u njegovoj terapiji i liječenju, rekao je u utorak na statusnoj konferenciji u Haagu odvjetnik Miroslav Šeparović. Na redovitoj statusnoj konferenciji Šeparović je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog Markačevih srčanih tegoba i izvijestio o prepisci obrane i Tajništva ICTY-a, kojom se traži uključivanje njegovih liječnika iz Hrvatske u sadašnji tretman. "Na terapiju koja se primjenjuje i ukazanu njegu u pritvoru nemamo primjedbi. No on i dalje ima problema, umara se, ima bolove u prsima i ne osjeća se dobro", kazao je Šeparović. Molba obrane jest da liječnici koji su Markača liječili u Zagrebu nakon dva infarkta, dođu u pritovor ICTY-a i pregledaju ga kako bi pomogli u određivanju terapije i liječenja.
PODGORICA
Crnogorski premijer Milo Đukanović izjavio je u utorak da bi se do europskih ciljeva moglo doći brže kad bi se državna zajednica Srbija i Crna Gora transformirala u savez neovisnih država. "Naše viđenje iz Crne Gore je da je moguće praviti veće korake na putu do europskih ciljeva, ukoliko se brzo suglasimo o reviziji Beogradskog sporazuma i stvorimo uslove za transformaciju državne zajednice u savez nezavisnih država", kazao je Đukanović Radiju Crne Gore. Đukanović očekuje da će predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović ovog tjedna zakazati sastanak predstavnika država članica i državne zajednice, što će biti prilika, kako je rekao, da se razgovara i o pitanju preuređenja odnosa između Srbije i Crne Gore.
DEN HAAG/ZAGREB
Bivši obavještajni čelnik vojske bosanskih Srba Ljubiša Beara, jedan od glavnooptuženih za pokolj tisuća Bošnjaka u Srebrenici, pozvao je u utorak svoje suborce optužene za ratne zločine na predaju Haškom sudu (ICTY). "Želim poručiti svojim ratnim drugovima koji su optuženi i kriju se da se dobrovoljno i što prije predaju kako bi se skinuo kamen oko vrata našoj zemlji i svima drugima oko nas", rekao je 65-godišnji Beara na prvom pojavljivanju pred sucima ICTY-a. Beara, koji se tijekom vikenda predao srbijanskim vlastima i odmah je prebačen u Den Haag, iskoristio je mogućnost da se ne izjašnjava o krivnji na prvom pojavljivanju već da to učini u roku od 30 dana.
DEN HAAG/ZAGREB
Suđenje bivšem predsjedniku Srbije i SRJ Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY), nastavljeno je u utorak nakon jednomjesečnog prekida, svjedočenjem njemačkog novinara Franza-Jozefa Hutscha o ratu na Kosovu. Hutsch (41), koji je 1998-99. izvještavao s Kosova za njemačke dnevnike i tjednik "Stern", četvrti je svjedok u dokaznom postupku obrane započetom 31. kolovoza. Suđenje je prekinuto 15. rujna kako bi se Miloševićevim braniteljima po službenoj dužnosti omogućilo da kontaktiraju i pripreme svjedoke obrane. Svjedok Franz-Jozef Hutsch opisao je svoja viđenja sukoba na Kosovu, na kojem je boravio od rujna 1998. do prosinca 1999., od čega najviše vremena s borcima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Napominjući da je prije novinarske ostvario vojnu karijeru u Bundeswehru, koji je napustio u činu bojnika, Hutsch je u svom iskazu stručno analizirao razvoj sukoba na Kosovu, posebno formiranje OVK, te logistiku, popunu i taktiku albanskih snaga u područjima Prištine, Mališeva i Prizrena gdje je boravio. Kazao je kako je OVK u početku bila spontani pokret koji je poduzimao samo manje "terorističke napade". Nakon posjeta američkog izaslasnika Richarda Holbrookea u ljetu 1998. dolazi do reorganizacije, priljeva svježe obučenih i naoružanih pojačanja iz Albanije i Makedonije te formiranja brigada koje postupno zauzimaju područja na Kosovu.
BERLIN
Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer pozvao je u utorak Srbiju da surađuje s Haškim sudom (ICTY) i izruči tražene ratne zločince. Nakon razgovora s ministrom vanjskih poslova SCG Vukom Draškovićem u Berlinu, Fischer je rekao da je nesuradnja s Haškim sudom "velika prepreka" integraciji te zemlje u Europsku uniju. "U interesu nam je zajednica Srbije i Crne Gore. Uloga Srbije ključna je za mir i stabilnost u regiji", dodao je. Drašković je obećao da će Srbija bolje surađivati s ICTY-jem, ističući kako je suradnja s Haškim sudom dužnost Srbije prema međunarodnoj zajednici, ali i njoj samoj.
BAGDAD/DUBAI
Najmanje 22 ljudi poginulo je u utorak diljem Iraka u nizu američkih napada i sukobima američkih vojnika s pobunjenicima, a irački militanti pogubili su još jednog Iračanina optužujući ga za špijunažu, javljaju agencije. Ponovno je bombardirana Falluja, a američka vojska uhitila je i mjesnog sunitskog vjerskog vođu u Ramadiju te poduzela niz akcija južno od Bagdada. U Hillahu, 100 kilometara južno od Bagdada, američke snage i pripadnici Iračke nacionalne garde okružili su područje koje nadziru militanti. U sukobima je poginulo sedmero Iračana, a 13 je ozlijeđeno. Uhićeno je 12 ljudi. U međuvremenu, iračke snage sigurnosti uz potporu američkih marinaca počele su pretragu sedam džamija u Ramadiju u kojima bi militanti mogli skrivati oružje.
Američki vojnici uhitili su i vodećeg mjesnog sunitskog vjerskog vođu Abdela Alema al-Sadija, predsjednika regionalnog Saveza muslimanskih učenjaka, zajedno s njegovim sinom i šestoricom čuvara džamije.
ACEH
Osam vojnika poginulo je u utorak u pobunjenoj pokrajini Aceh u Indoneziji, kada se helikopter u kojem su se vozili srušio zbog lošeg vremena, priopćio je službeni predstavnik indonezijske vojske. Član Pokreta za slobodni Aceh (GAM), koji se bori za neovisnost tog područja na sjeveru Sumatre, izjavio je za AFP da je na helikopter pucano iz kalašnjikova i minobacača. "Poginulo je osam osoba, među kojima pet časnika", dodao je za AFP natporučnik Asep Sapari. Letjelica marke Bell nije bila pogođena, tvrdi Sapari. Vojska je 2003., nakon neuspješnog primirja, započela operaciju velikih razmjera kako bi uništila GAM. Otada je ubijeno oko 2.300 pobunjenika.
RIM
Talijanski premijer Silvio Berlusconi i egipatski predsjednik Hosni Mubarak razgovarali su u utorak u Rimu o Iraku i mogućnosti povlačenja međunarodnih snaga iz te zemlje. "Najprije moramo uspostaviti demokraciju, a onda ćemo govoriti o povlačenju iz Iraka", odgovorio je Berlusconi na pitanje na zajedničkoj konferenciji za novinare s Mubarakom glede pretpostavke o prijevremenom povlačenju talijanskih snaga iz Iraka. Međunarodna konferencija o Iraku koja će se uskoro održati u Egiptu neće pomaknuti datum izbora u Iraku koji će se održati do konca siječnja 2005. godine, potvrdila su dvojica državnika. Berlusconi je objasnio kako, unatoč svim poteškoćama, priželjkuje "održavanje izbora do konca siječnja, jer su izbori prvi korak prema stabilizaciji demokraciji".
PEKING
Kina je u utorak optužila Europsku uniju da produljenje embarga na prodaju oružja Kini uvedenog 1989. nakon pokolja na trgu Tiananmen, opravdava svojim stajalištem o poštivanju ljudskih prava. Službena predstavnica kineskog ministarstva vanjskih poslova Zhang Qiyue izjavila je da poštivanje ljudskih prava u Kini nije nikada bilo bolje i upozorila je na "anakronični embargo naslijeđen iz doba Hladnog rata". "Kina je zadnjih dvadeset godina poduzela sveobuhvatne napore kako bi poboljšala životni standard svojih stanovnika. Više od dvjesto milijuna ljudi spašeno je od siromaštva i ništa nije važnije od toga", istaknula je.
WASHINGTON
Najmanje 11 osumnjičenih pripadnika al Qaide "nestalo" je u američkom pritvoru, objavljeno je u utorak u izvješću američke organizacije za zaštitu ljudskih prava iz New Yorka Human Rights Watch (HRW). Izvješće HRW-a opisuje kako američka obavještajna služba CIA drži osumnjičene pripadnike al Qaide na tajnim mjestima, navodno izvan Sjedinjenih Država, a da o tome nije obavijestila njihove obitelji. Navodi se također da Međunarodni Crveni križ nema pristup zatvorenicima. Za neke se zatvorenike navodi i da su mučeni u zatočeništvu. "'Nestanci' su bili zaštitna marka zlostavljanja latinoameričkih diktatura u njihovu 'prljavom ratu' protiv navodne subverzije", rekao je Reed Brody, posebni savjetnik u HRW- u. "Sada postaju taktika Sjedinjenih Država u sukobu s al Qaidom".
BUKUREŠT
Rumunjska, na čelu s predsjednikom Ionom Iliescuom, obilježila je u utorak Dan sjećanja na holokaust, odavši počast stotinama tisuća žrtava pronacističkog režima maršala Iona Antonescua. Na svečanom skupu u nacionalnom parlamentu u Bukureštu, Iliescu je odao počast "svima onima koji su patili zbog diskriminatorne, antisemitske i rasističke politike koju je provodila rumunjska država tijekom jednog mračnog razdoblja povijesti" i pozvao svoje sunarodnjake da "preuzmu odgovornost za prošlost kako se takvi događaji ne bi ponovili". Iliescu je izrazio žaljenje što je više od 250.000 ljudi na područjima pod rumunjskom upravom stradalo samo zato što su bili židovskog podrijetla.
ZAGREB
Američki predsjednik George W. Bush i njegov demokratski izazivač senator John Kerry vode izjednačenu borbu za Bijelu kuću, a ocjena Bushova predsjedništva ušla je u opasno nisku zonu, pokazalo je u utorak istraživanje javnoga mnijenja televizije CNN, lista USA Today i Gallupa. Istraživanje provedeno u subotu i nedjelju dalo je Kerryju 49 posto potpore vjerojatnih birača, a Bushu 48 posto, dok je neovisni kandidat Ralph Nader dobio 1 posto. Ti rezultati su gotovo nepromijenjeni u odnosu na istraživanje od prije tjedan dana. Birači su s 45 posto prema 30 posto rekli da je Kerry bio bolji od Busha i u drugoj predsjedničkoj debati prošlog petka, ali to nije izmijenilo utrku između njih dvojice. Pozitivna ocjena Bushova obnašanja dužnosti predsjednika pala je na 47 posto, što je najniža razina od srpnja. Sve ispod 50 posto smatra se opasnom zonom za aktualnog predsjednika.