Profesor Smith bavi se istraživanjem procesa starenja na Odsjeku za patologiju Sam i Ann Barshop centra za istraživanje dugovječnosti i starenja toga američkog sveučilišta.
Okupljenim znanstvenicima Smith je iznio stajalište da bi se istraživanja procesa starenja, koja se sada provode samo na nekim životinjama, primjerice miševima, zapravo trebala evolucijski proširiti.
Odnosno, smatra Smith, istraživanja bi trebala tako osmisliti da bi se na temelju dobivenih rezultata mogli prepoznati mehanizmi koji utječu na to da čitava jedna vrsta živi primjerice samo dvije ili ne više od deset godina, dok neka druga vrsta živi i stotinu godina.
Takva bi istraživanja, objasnio je, dala odgovore na pitanja što evolucijski omogućava nekim životinjskim vrstama da žive duže, tj. koji su to mehanizmi koji djeluju na čitav organizam jedinke te vrste i koji joj omogućavaju razmjerno dug životni vijek.
Za sada profesor Smith i njegova ekipa znanstvenika nastoje takova istraživanja ujediniti na razini Sjedinjenih Američkih Država, odnosno nastoje "umrežiti" znanstvene laboratorije i centre koji se bave istraživanjima procesa starenja.
Ipak, Smith se nada da će istraživanja "prijeći" i američke granice budući da brojna neodgovorena pitanja vezana za procese starenja traže odgovore.
Voditelj IRB-ova laboratorija za eksperimentalnu kancerologiju Ivica Rubelj surađivao je s profesorom Smithom tijekom boravka u SAD-u.
I dr. Rubelj slaže se s američkim znanstvenikom da bi trebalo istražiti sve aspekte starenja, načina života i vrste organizma kako bi se onda na molekularnoj razini moglo "vidjeti" kako organizmi rješavaju probleme vezane uz starenje.
Jer, jedan aspekt starenja ne može zasebno objasniti procese starenja nego je to moguće tek razumijevanjem svih aspekata. Takva istraživanja, smatra Rubelj, doista traže povezivanje velikoga broja znanstvenih laboratorija i znanstvenika zbog stvaranja potrebne količine znanja kako bismo se približili razumijevanju procesa starenja kao sastavnoga dijela bioloških procesa.