U nazočnosti mnogobrojnih mještana te predstavnika crkvenih i javnih ustanova, spomenik Mihanoviću otkrili su splitsko-dalmatinski župan Kruno Peronja i predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić.
Zidić je tom prigodom posebice istaknuo da je podizanjem tog spomenika Mihanović vraćen kraju svojih predaka. Oni su, napustivši davno svoja Poljica, preko Drniša i Hrvatskoga zagorja stigli u Zagreb, gdje se Antun i rodio prije 208 godina, rekao je.
Stihovi "Horvatske domovine" objavljeni su godine 1836. u "Danici horvatskoj", i to na kajkavskome narječju. Na gospodarskoj izložbi u Zagrebu godine 1890. prvi je put predloženo da ta pjesma, koju je naknadno uglazbio Josip Runjanin, postane hrvatskom himnom.
Premda su je kao svoju himnu rabili i partizani i ustaše u Drugome svjetskom ratu, službeno je hrvatskom himnom proglašena tek ustavnim amandmanom u veljači 1972., kada su mnogi sudionici Hrvatskoga proljeća već bili pozatvarani, podsjetio je Zidić.
"Stihovi Antuna Mihanovića niti su pretjerano vješti, niti uspješni, jer on ne spada u velike ilirske pjesnike, no Bog mu je dao da napiše jednu pjesmu veću od mnogih, koja puna dječje ljubavi blista i danas puna snage", zaključio je predsjednik Matice hrvatske.
Omišanin Daniel Marušić predložio je da se Mihanoviću na tome mjestu podigne spomenik, što su prihvatili i proveli Splitsko-dalmatinska županija i Matica hrvatska.
Bogati svečani program kod spomenika Antunu pl. Mihanoviću počeo je recitacijom stihova "Horvatske domovine", a završio nastupom Poljičkoga mješovitog zbora, koji ih je izveo uglazbljene u himnu "Lijepa naša". Zagrebački gudački kvartet praizveo je i skladbu Miroslava Miletića također pod naslovom "Lijepa naša".
U Počasnom odboru za podizanje spomenika pjesniku hrvatske himne bili su splitsko-dalmatinski župan Kruno Peronja, predsjednik Odbora Igor Zidić, ministar kulture Božo Biškupić, nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić, te književnici Slavko Mihalić, Luko Paljetak i Nedjeljko Mihanović.
(Hina) xdstr yjn