Dani Cvite Fiskovića održavaju se već tradicionalno kao mjesto razmjene iskustava o temama i problemima kojima se taj zaslužni istraživač hrvatske kulture i umjetnosti posebno bavio. Ove se godine Dani nastavljaju s temom "Renesansa i renesanse umjetnosti Hrvatske", s time da se ovoga puta naglasak stavlja na kasnija preporodna razdoblja, posebice ona u 19. stoljeću.
Ovogodišnjim Danima pridružena je i tema "Dubrovnik i njegovi bliski susjedi". Riječ je o temi kojoj je Cvito Fisković dao znatan doprinos, a ujedno je i postavio temelje za proučavanje šire kulturne i povijesne baštine te južnohrvatske regije.
Skup je otvorio akademik Igor Fisković, a prvo predavanje "Izgubljeni prostori renesansnog Dubrovnika" održala je Nada Grujić.
Sudionici skupa u četvrtak će posjetiti Dubrovački arhiv, koji je struci "otkrio" Cvito Fisković, a u petak obići Boku kotorsku, čijim se spomenicima trajno bavio. Tom će prigodom biti promovirana njegova knjiga "Spomenička baština Boke kotorske".
Skup završava s radom u subotu, 9. listopada.
Povjesničar umjetnosti i konzervator Cvito Fisković (1908.-1996.) član HAZU od 1948., proučavao je gotovo sva razdoblja dalmatinske umjetnosti i kulture o čemu je napisao više studija, među kojima "Korčulanska katedrala", "Prvi poznati dubrovački graditelji" i "Juraj Dalmatinac". Razvio je i unaprijedio službu zaštite spomenika kulture u Dalmaciji.