Cilj je projekta ojačati neovisnost i nepristranost sudaca u Hrvatskoj, a pokrenut je 1999.
Nakon prvog dvogodišnjeg razdoblja projekt je produžen za još dvije godine, a odvijao se kroz seminare i studijska putovanja sudaca u Kanadu.
Utvrđeno je da su dvije teme od izuzetne važnosti za postizanje planiranih ciljeva, a to su efikasnost sudova i poštivanje ljudskih prava te se na Bjelolasici održavaju dvije konferencije o tim temama.
Predsjednik Vrhovnog suda RH Ivica Crnić u uvodnom je predavanju rekao da u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina raste broj riješenih predmeta, ali da se istodobno povećavaju zaostaci zbog sve većeg priljeva novih predmeta.
Razlozi su zaostataka, po njegovim riječima, nedovoljan broj sudaca i drugog sudskog osoblja proteklih godina. Ustvrdio je da su, uz suce, za rješavanje sudskih predmeta odgovorni Hrvatski sabor i Vlada i da oni moraju razumnim i provedivim zakonima osigurati dovoljno sredstava za rad sudova kako bi se osigurao dovoljan broj sudaca, osoblja, poslovnog prostora i opreme.
Crnić je rekao da se protekle dvije godine intenzivno traga za rješenjima efikasnijeg rada sudova te da bi dio sporova, za čije rješavanje nisu nužni sudovi, mogli rješavati drugi društveni mehanizmi. Naveo je da bi zakonom trebalo utvrditi razliku između predmeta za koje je potrebna nadležnost državnih sudaca, od onih koje bi mogle rješavati druge službe ili pomoćnici sudaca.
Po njemu, na efikasnost utječu i česte izmjene zakona zbog vremena potrebnog za postizanje ujednačenosti i pravne sigurnosti novih propisa.
Ocjenjujući rad zemljišno-knjižnih odjela, Crnić je rekao da su Istra i cijela sjeverna Hrvatska pozitivan primjer ažurnosti, te da je najteže stanje u Zagrebu i Splitu.
Predsjednik Vrhovnog suda zauzeo se i da se pri velikim općinskim sudovima uspostave ovršne službe kako bi se dužnicima odmah oduzimala imovina jer se, po njemu, sada dugovi često ne namiruju zbog očekivane neefikasnosti sudova.
Upozorio je i da država kao poslodavac sudjeluje u tisućama radno-pravnih sporova kao stranka koju tuže njezini službenici, a da ih često i gubi, navevši da i to bitno djeluje na zagušenost sudova.
Napomenuo je da bi suci trebali dosuđivati primjerene kazne u kaznenim predmetima, jer da se u protivnom gubi kredibilitet u javnosti.
Kako je u proteklom dvogodišnjem razdoblju projekta proveden pilot-projekt mjerenja efikasnosti općinskih sudova u Varaždinu i Puli, predsjednici tih sudova iznijeli su rezultate.
Predsjednik varaždinskog suda Damir Kontrec istaknuo je znatno smanjivanje razdoblja od zaprimanja predmeta do zakazivanja rasprave u tom razdoblju te povećanje mjesečnog broja riješenih predmeta od 2003. do 2004. za 17 posto.
Predsjednik pulskog suda Bruno Čobilj istaknuo je povećanje broja nagodbi na tom sudu i znatno više riješenih predmeta u odnosu na razdoblje prije provođenja projekta.
U radu konferencije sudjeluje 70 sudaca te stručnjaka i znanstvenika s područja prava.
Ako se taj pristup u razvijanju projekta pokaže dobrim, organizatori ga namjeravaju ponuditi Pravosudnoj akademiji Ministarstva pravosuđa RH kao model permanentnog obrazovanja sudaca. Konferencija o drugoj temi - ljudskim pravima, počinje poslijepodne.