Pretpristupna strategija za Hrvatsku dio je dokumenta naslovljenog "Strateški dokument Europske komisije o napretku u procesu proširenja", u kojem se također ocjenjuje napredak Bugarske i Rumunjske.
Dio o Hrvatskoj prenosimo u cjelosti (neslužbeni prijevod s engleskog).
"HRVATSKA
Pretpristupna strategija
Europsko vijeće u lipnju 2004. zaključilo je da je Hrvatska kandidatska zemlja s kojom će pristupni pregovori započeti rano 2005. i zatražilo od Komisije da pripremi pretpristupnu strategiju za Hrvatsku. Komisija smatra da pojačana pretpristupna strategija za kandidatske zemlje, koju je donijelo Europsko vijeće u prosincu 1997. treba biti proširena na Hrvatsku. Elementi te strategije navode se u daljnjem tekstu.
Postupak provjere čiji je cilj ocjena napretka kandidatskih zemalja prema članstvu počet će se primjenjivati za Hrvatsku od 2005. To znači da će Komisija početi objavljivati redovita izvješća o Hrvatskoj počevši od jeseni 2005. U kontekstu Procesa stabilizacije i pridruživanja, Komisija je već predložila Europsko partnerstvo, koje se temelji na nalazima iz Mišljenja o hrvatskoj aplikaciji za članstvo. Taj će dokument voditi hrvatske pripreme za pristup.
Hrvatska kao kandidatska zemlja treba koristiti sva tri pretpristupna financijska instrumenta: PHARE za izgradnju institucija te gospodarsku i socijalnu koheziju, ISPA za okoliš i promet i SAPARD za ruralni razvoj. Komisija će predložiti amandmane na uredbe za ta tri pretpristupna instrumenta kako bi ih proširila na Hrvatsku od 1. siječnja 2005. Uzimajući u obzir potrebe za odgovarajućom pripremljenošću Hrvatske za pristup, Komisija predlaže da se 105 milijuna eura (80 milijuna za PHARE i 25 za ISPA) dodijeli Hrvatskoj 2005. godine te 140 milijuna 2006. godine (80 za PHARE, 35 za ISPA i 25 milijuna za SAPARD). Ti iznosi financirat će se iz pretpristupnih fondova koji su dostupni pod poglavljem 7 sadašnje financijske perspektive. Komisija je predložila Vijeću stvaranje novog pretpristupnog instrumenta (IPA) koji će objediniti sadašnje pretpristupne instrumente PHARE, ISPA i SAPARD i koji će Hrvatska moći koristiti od 2007. O iznosima koji će biti dodijeljeni Hrvatskoj nakon 2007. bit će odlučeno u kontekstu sljedeće financijske perspektive.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan s Hrvatskom u listopadu 2001. u postupku je ratifikacije. U međuvremenu, kako bi se provodili trgovački aspekti SSP-a, u ožujku 2002. na snagu je stupio Privremeni sporazum. Čim SSP bude ratificiran, bit će uspostavljeno Vijeće stabilizacije i pridruživanja, odbori i pododbori. Komisija predlaže da se strukture SSP-a ne koriste samo za pokrivanje pitanja koja se odnose na provedbu sporazuma, nego i da služe kao forum za objašnjenje acquisa i za provjeru napretka Hrvatske u usklađivanju s acquisom sukladno obvezama preuzetim u pregovorima.
Okvirni sporazum koji će Hrvatskoj omogućiti sudjelovanje u programima i agencijama Zajednice treba stupiti na snagu u prvoj polovici 2005., nakon ratifikacije u institucijama EU-a i Hrvatske. Hrvatski financijski doprinos za svaki program može se djelomično financirati iz PHARE-a.
Osim gore navedenih elemenata za pojačanu pretpristupnu strategiju, Komisija smatra da se s Hrvatskom treba nastaviti pojačani politički dijalog kako bi se razmatrala pitanja istaknuta u Mišljenju. Ta pitanja uključuju odnose s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, manjinska prava, povratak izbjeglica, reformu pravosuđa, regionalnu suradnju i borbu protiv korupcije. Posebice, Hrvatska treba ostati privržena regionalnoj suradnji unutar okvira Procesa stabilizacije i pridruživanja za zapadni Balkan. Komisija će pozorno nadzirati ta pitanja na redovitim sastancima s hrvatskim vlastima i o tome informirati Vijeće.
Pregovarački okvir
Europsko vijeće u lipnju 2004. odlučilo je da će 'prije pregovora s Hrvatskom, Vijeće donijeti opći pregovorački okvir, uzimajući u obzir iskustvo iz petog procesa proširenja'. Komisija predlaže da se okvir gradi na sljedećim načelima:
- Pregovori s Hrvatskom trebaju biti vođeni prema uvjetima za pristup definiranim na sastanku Europskog vijeća 1993. u Kopenhagenu. Ti su uvjeti odgovarajući alat za mjerenje spremnosti zemlje kandidatkinje za ispunjavanje obveza iz članstva i daju jasan putokaz u reformskom procesu.
- Napredak u pregovorima u potpunosti će ovisiti o održivosti političkih reformi i hrvatskom ispunjavanju obveza u pogledu regionalne suradnje s drugim zemljama bivše Jugoslavije te drugih međunarodnih obveza poput suradnje s ICTY-em. U slučaju ozbiljnog i stalnog kršenja načela slobode, demokracije, poštovanja ljudskih prava i temeljenih sloboda i vladavine zakona na čemu počiva Unija, Komisija će predložiti suspenziju pregovora. Vijeće bi trebalo o takvoj preporuci odlučivati kvalificiranom većinom država članica. Takav pristup bit će inspiriran internim aranžmanima EU-a za nadzor, koji su sadržani u Ugovoru o Europskoj uniji i u Ustavu za Europu.
- Pregovori će se voditi prema načelu vlastitih zasluga. Svi prijelazni aranžmani trebaju biti ograničeni opsegom i vremenski i ne bi trebali značajno utjecati na konkurentnost ili na funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
- Odmah nakon formalnog otvaranja pristupnih pregovora s Hrvatskom, Komisija će organizirati formalni postupak ispitivanja acquisa, zvanog screening, kako bi se (acquis) objasnio hrvatskim vlastima i kako bi se dobile preliminarne naznake o pitanjima koja će se najvjerojatnije pojaviti u pregovorima.
- Čim se obavi screening za neko poglavlje, Komisija će preporučiti da se o njemu otvore pregovori pod uvjetom da je Hrvatska dovoljno spremna.
- Korektno prenošenje i provedba acquisa u Hrvatskoj kroz odgovarajuće administrativne i pravosudne strukture, odredit će brzinu pregovora.
- Komisija će predložiti Vijeću kriterije za privremeno zaključivanje svakog poglavlja prije početka pregovora o tom poglavlju. Ti kriteriji odnosit će se na usklađenost zakonodavstva ili na stupanj provedbe. Taj se pristup pokazao uspješnim, posebice u poglavlju o konkurentnosti.
- Napredak u pregovorima ovisit će o hrvatskom ispunjavanju obveza iz SSP-a, posebice onih koji odražavaju zahtjeve iz acquisa, primjerice u području konkurentnosti. Svaka takva obveza mora biti u potpunosti ispunjena prije nego što se pregovori o pojedinom poglavlju privremeno zaključe.
- Komisija će pozorno nadzirati napredak Hrvatske prema pristupu, koristeći sve dostupne instrumente.
Zaključci i preporuke
U svjetlu gore navedenog, zaključci i preporuke Komisije su sljedeći:
Komisija preporučuje proširenje na Hrvatsku pojačane pretpristupne strategije za kandidatske zemlje, koju je donijelo Europsko vijeće u prosincu 1997. u Luxembourgu.
Komisija podsjeća da je Europsko vijeće odlučilo započeti pregovore s Hrvatskom rano 2005. godine i predlaže da se pregovarački okvir za Hrvatsku, na temelju načela istaknutih u ovom dokumentu, dovrši u tu svrhu".