Slobodno kretanje osoba, roba, usluga i kapitala, tzv. četiri slobode, predstavljaju stupove na kojima počiva unutarnje tržište Europske unije. Acquis communautaire (pravna stečevina Zajednice) u ovom poglavlju predviđa nediskriminatorno postupanje prema legalno zaposlenim radnicima u državi, koje nisu državljani.
Slobodno kretanje osoba obuhvaća područja uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija, slobodu kretanja radnika, građansko pravo te sustav socijalne sigurnosti.
Na području priznavanja kvalifikacija, Hrvatska je prošle godine donijela zakon u koji su ugrađene opće direktive EU-a, a nakon njega ići će se na izmjene posebnih sektorskih zakona, koji uređuju djelatnosti odvjetnika, liječnika, stomatologa, veterinara i arhitekata.
Zemlje članice EU-a uspostavile su sustav u kojem se automatizmom uzajamno priznaju stručne kvalifikacije za ta zanimanja, za koja su prethodno usklađeni nastavni programi.
Budući da se hrvatski obrazovni sustav znatno razlikuje od sustava u EU-u, posebice na području medicine, hrvatski liječnici opće prakse i medicinske sestre bili bi isključeni iz sustava automatskog priznavanja diploma.
Za priznavanje kvalifikacija nužan je uvjet uspostava Nacionalnog akademskog informacijskog centra (NARICs), koji Hrvatska još nema. Prema objašnjenju stručnjaka u Ministarstvu europskih integracija, takvi centri postoje u svim zemljama članicama. Njihova je uloga tehnička obrada svih zaprimljenih zahtjeva za priznavanje kvalifikacije.
U pogledu slobodnog kretanja radnika - najvažnijeg dijela ovoga poglavlja - u Hrvatskoj je od početka ove godine na snazi novi Zakon o strancima, koji propisuje da stranci trebaju imati radne dozvole, koje se izdaju na temelju godišnjih kvota. Europska unija će u pregovorima vjerojatno tražiti da se za njezine državljane ukine sustav radnih dozvola te da prilikom zapošljavanja ne budu diskriminirani na osnovi državljanstva.
U ovom dijelu, moguće je da i Europska unija zatraži prijelazno razdoblje, tijekom kojega hrvatskim državljanima ne bi bilo moguće zapošljavanje u drugim zemljama EU-a, kao što je to, zbog straha od masovnog priljeva radne snage, učinjeno i s 10 novih zemalja članica.
Hrvatska će morati uskladiti svoje zakonodavstvo i na području građanskih prava - ukinuti diskriminaciju u pogledu upisa na sveučilište, gdje za strance postoje posebni uvjeti ako nemaju stalno prebivalište u Hrvatskoj i koji plaćaju veće školarine od hrvatskih studenata.
U pogledu biračkog prava, koje je prema Ustavu, ograničeno samo na hrvatske državljane, morat će se ići u promjene kako bi se omogućilo građanima Unije s boravkom u Hrvatskoj da glasuju na lokalnim izborima i izborima za Europski parlament.
Na području socijalne sigurnosti, prema mišljenju Europske komisije, u hrvatskom zakonodavstvu nema nikakvih diskriminatornih odredbi.