FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ČETIRI GODINE INTIFADE: VELIKE ŽRTVE I UNIŠTENA EKONOMIJA

ZAGREB, 2. listopada 2004. (Hina) - Drugi palestinski ustanak,intifada, koji je prije nekoliko dana ušao u svoju petu godinu,obilježen je nezapamćenom spiralom nasilja, velikim brojem žrtava iužasnim posljedicama po ekonomije Izraela i Palestinske samouprave.
ZAGREB, 2. listopada 2004. (Hina) - Drugi palestinski ustanak, intifada, koji je prije nekoliko dana ušao u svoju petu godinu, obilježen je nezapamćenom spiralom nasilja, velikim brojem žrtava i užasnim posljedicama po ekonomije Izraela i Palestinske samouprave.

U valovima nasilja je život izgubilo više od četiri tisuća osoba. Prema palestinskim izvorima, od početka drugog palestinskog ustanka poginulo je 1.008 Izraelaca i 3.334 Palestinca. Palestinski izvještaji navode da je u posljednje četiri godine ubijeno i 621 palestinsko dijete u dobi ispod 17 godina, dok je, prema istom izvoru, ranjeno 10.000 djece. Ukupno je 424 Palestinaca su ubijena u "ciljanim ubojstvima", navode palestinski izvori.

Prema izvorima izraelske službe unutarnje sigurnosti Shin Bet, od početka intifade ubijeno je 1.017 Izraelaca i stranih državljana, a 5.598 ih je ozlijeđeno. Palestinske skupine, navodi Shin Bet, među kojima je na prvom mjestu Hamas, izvele su 138 samoubilačkih napada i 13.730 napada iz vatrenog oružja.

Druga intifada započela je nakon što je tadašnji vođa oporbe a današnji izraelski premijer Ariel Sharon 28. rujna 2000. godine posjetio Plato džamija u Jeruzalemu, treće svete mjesto islama.

Četiri godine intifade ostavile su velike tragove na izraelskoj i palestinskoj ekonomiji. Dok izraelska ekonomija, unatoč vrlo štedljivom proračunu za 2005. godinu i novom rastu broja nezaposlenih (oko 11 posto aktivnog izraelskog stanovništva je nezaposleno), pokazuje znakove oporavka, s palestinske strane situacija se ne poboljšava.

Izrael je nakon trogodišnje recesije zatražio i dobio veliku američku novčanu pomoć. Štedljivi izraelski proračun, koji nije poštedio ni područje obrane, trebao bi između ostaloga podnijeti i vrlo velike troškove plana izraelskog povlačenja s palestinskih područja, te troškove izgradnje "sigurnosne ograde" na Zapadnoj obali čiji konačni iznos nije poznat ali koji će, uvjereni su poznavatelji situacije, bez sumnje iznositi oko milijardu dolara.

Palestinsko je gospodarstvo puno osjetljivije jer ovisi o izraelskom tržištu rada. Oko 180.000 Palestinaca radilo je u Izraelu, legalno ili ilegalno, uoči druge intifade, a gospodarstvo pojasa Gaze i Zapadne obale zadobilo je vrlo težak udarac i čestim blokadama koje su im nametali Izraelci od kraja 2000. godine.

Svjetska banka situaciju na palestinskim područjima ocjenjuju težom od nedavnog sloma argentinskog gospodarstva ili velike američke depresije 1929. godine. Potkraj 2002. godine više od 40 posto aktivnog palestinskog stanovništva bilo je nezaposleno, a siromaštvo je doseglo rekordne razine - polovica palestinskog stanovništva živi ispod granice siromaštva koja je određena na dva eura dnevno po osobi.

Analitičari upozoravaju i na pojavu gladi u nekim područjima Palestinske samouprave koja su posebno pogođena nezaposlenošću. Stanje bi na palestinskim područjima bilo još i mnogo gore bez velike novčane pomoći - Palestinci su 2003. i 2004. godine dobili oko milijardu dolara strane pomoći što je omogućilo određenu stabilizaciju stanja.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙