"Europa se nije zaustavila na Zagrebu. Evo je i u Skoplju, jer želi da ove dvije zemlje, kao i ostale na Balkanu vidi jednog dana u svojim redovima", rekao je predsjednik Europske komisije predajući makedonskom premijeru upitnik o političkom i ekonomskom stanju Makedonije.
Europska unija je uložila mnogo u Makedoniju i regiju u političkom smislu, rekao je Prodi obraćajući se zastupnicima makedonskog parlamenta, Sobranja. On je istaknuo da Makedonija, kao i ostali, mora zaslužiti članstvo okončavši reforme i u političkom i ekonomskom sektoru, uključujući i provođenje Ohridskog ugovora a time i decentralizaciju, kao uvjete za dalju demokratizaciju zemlje.
"Decentralizacija nije podjela ili slabljenje zemlje i vjerujem da su makedonski građani svjesni posljedica referenduma o decentralizaciji. Ovo je trenutak koji vas vodi ka stabilnosti i prosperitetu ili u prošlost", naglasio je Prodi.
Poruka predsjednika Europske komisije, kao i brojnih predstavnika međunarodne zajednice koji ovih dana borave u Makedoniji, ukazuju na to da je glavni uvjet za Makedoniju kako bi postala kandidat za članstvo u EU pa i NATO provođenje Zakona o teritorijalnoj organizaciji, što ga je ovog ljeta usvojio parlament, a koji je izazvao snažno negodovanje Makedonaca i ostalih etničkih zajednica osim Albanaca. To je rezultiralo sazivanjem referenduma koji će se održati 7. studenog ove godine, na kojem će se građani izjasniti da li podupiru dosadašnji terotorijalni ustroj zemlje ili su za novi prijedlog za koji se smatra da svojim promjenama ide u prilog snažnijem utjecaju albanske manjine u lokalnim zajednicama. Ako referendum uspije zadržala bi se sadašnja teritorijalna organizacija općina, čime bi, smatra aktualna vlast i međunarodna zajednica, put ka Europskoj uniji za Makedoniju bio usporen, jer je nova teritorijalna organizacija dio Ohridskog ugovora postignutog nakon oružanog sukoba 2001. s albanskim ekstremistima u Makedoniji.
Protivnici novog Zakona, međutim, tvrde da Ohridskim ugovorom nije određena takva teritorijalna podjela kakva je ponuđena novim zakonom, nego se njime samo sugerira nova teritorijalna organizacija zemlje. Oni smatraju da je novi zakon rezultat cjenkanja unutar vladajuće koalicije, sastavljene od dviju makedonskih i jedne albanske stranke, i u stvari vraćanje duga Albancima za to što je Branko Crvenkovski izabran za predsjednika države uz njihovu pomoć. Također ocjenjuju da se novim zakonom albanizira cijela zapadna Makedonija i polovica Skoplja, što je, upozoravaju, uvod u federalizaciju i podjelu zemlje.