Druga je to međunarodna konferencija koju je o navedenoj temi organizirao Institut za globalizaciju i interkulturalno učenje (IGI), uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Vijeća Europe.
Interkulturalnost je temelj za razumijevanje globalnih promjena i djelovanja, a u području obrazovanja njezini osnovni izazovi su interkulturalno utemeljenje kurikuluma i udžbenika te obrazovanje nastavnika, istaknuo je direktor IGI-a Siegfried Gehrmann.
Zagrebačka dvodnevna konferencija, rekao je Gehrmann, zamišljena je kao forum na kojemu će se sažeti hrvatska iskustva u interkulturalnome obrazovanju te u raspravi s partnerima iz inozemstva pokušati dati privremeni odgovor na pitanje kako bi moglo izgledati interkulturalno obrazovanje u smislu koncepta "Učiti živjeti zajedno" .
U Hrvatskoj postoje stari korijeni multikulturalnosti, ali se potreba za interkulturalnim pristupom u obrazovanju počela sagledavati tek nakon 90-ih godina prošloga stoljeća u sklopu niza promjena kroz koje je prolazilo hrvatsko tranzicijsko društvo, istaknuo je Vlatko Previšić, profesor na Filozofskome fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta.
Naime, objasnio je, prije toga razdoblja, interkulturalnost se na ovim prostorima doživljavala tek kao jedan od projekata obrazovanja migranata. Ipak, dodao je Previšić, obrazovna politika i dalje je iskazivala nedostatnu osjetljivost za tu temu, ali je istraživanje koje je sredinom 90-ih provedeno u suradnji s nadležnim ministarstvom pokazalo da srednjoškolci u Hrvatskoj pokazuju veliko zanimanje za interkulturalne teme. Neke su sredine iskazale veće zanimanje u odnosu na druge, ali ni u jednoj nije bilo aktivnoga opiranja, istaknuo je.
Kad je pak riječ o perspektivama interkulturalnosti na području Hrvatske, Previšić ukazuje na potrebu ubrzavanja toga procesa koji smatra strateškim i operativnim projektom.
Pri tomu, upozorio je, "nikada ne trebamo biti u podaničkom odnosu prema iskustvima drugih sredina čemu su, nažalost, tranzicijske zemlje nerijetko sklone".
O perspektivama interkulturalne pedagogije s njemačkoga gledišta govorila je profesorica na Sveučilištu u Muensteru Marianne Krueger Potratz, a u u sklopu nekoliko tematskih cjelina danas i sutra bit će riječi i o iskustvima u Francuskoj, Švedskoj, Sloveniji te Srbiji i Crnoj Gori.