Karlo I. "bio je slab, nesiguran mladi čovjek, ovisan o okolini", prenosi TAZ ocjenu povjesničarke Brigitte Hamann, podsjećajući da je početkom prošlog stojeća posljednji habsburški vladar protjeran iz Austrije nakon opoziva odluke o abdikaciji, koju povjesničar Manfried Rauchensteiner smatra pravim razlogom zapljene imovine carske obitelji, kasnije dodijeljene Fondu za žrtve rata.
Posljednji Habsburg na austrijskom prijestolju potpisao je odluku o abdikaciji olovkom i tek što je napustio Austriju, opozvao je svoju odluku, podsjeća list, dodajući i da se Karlo I. dva puta pokušao vratiti na prijestolje preko Mađarske pod fašističkom vlašću koja je tada još formalno bila monarhistička.
Aktualni austrijski predsjednik Heinz Fischer elegantno je izbjegao obvezu predstavljanja Austrije na svečanosti beatifikacije Karla I. u Rimu, naglasivši da se kao agnostik ne smatra najpogodnijom osobom za tu dužnost. Odlučio je da ga predstavlja predsjednik austrijskog parlamenta Andreas Khol iz Austrijske pučke stranke, formalno drugi čovjek u državi i vatreni katolik, podsjeća berlinski list.
Khol je otklonio kritike austrijske javnost na račun svog sudjelovanja na svečanosti beatifikacije, podsjećajući da će u njoj sudjelovati i visoki državni predstavnici Slovačke, Mađarske i Hrvatske, navodi APA.
"Mađarsku će predstavljati predsjednica mađarskog parlamenta Katalin Szili a Hrvatsku premijer Ivo Sanader", ističe Khol u razgovoru za austrijsku agenciju, upozoravajući da "u tim zemljama nije došlo ni do kakve rasprave o njihovu sudjelovanju u svečanosti beatifikacije".
"Unutarnja je stvar katoličke crkve koga će proglašavati blaženim. Ne želim ocjenjivati beatifikaciju ali ne shvaćam otvorenu ili prikrivenu kritiku na račun bivše vladajuće obitelji Habsburg", napominje predsjednik Gornjeg doma austrijskog parlamenta za APA-u.
Kako bi u Vatikanu izborila beatifikaciju posljednjeg habsburškog vladara Karla I., njegova udovica Zita pokrenula je sve raspoložive političke poluge, poduprta Molitvenom ligom Karla I na čijem je čelu skandalima obilježeni, sada već bivši nadbiskup St. Poeltena Kurt Krenn, ističu neki njemački mediji.
Na misi na Trgu svetog Petra u Rimu u nedjelju 3. listopada sudjelovat će - uz papu Ivana Pavla II - i bečki nadbiskup, kardinal Christoph Schoenborg i biskup Graza Egon Kapellari te brojni biskupi iz cijele Europe, uključujući i mađarskog nadbiskupa kardinala Petera Erdoea i podpredsjednika češke biskupske konferencije Dominika Duke, najavljuje APA.