Vatikanska diplomacije nije se službeno izjasnila glede toga pitanja, već su samo dva kardinala, sada Ratzinger a ranije i kardinal Roberto Tucci, iznijeli svoja osobna mišljenja.
Kardinal Tucci, koji je svojedobno bio upravitelj Radio Vatikana i organizator Papinih putovanja, izjasnio se za ulazak Turske u EU, dok je Ratzinger iznio suprotno mišljenje. Ratzinger svoje protivljenje objašnjava kulturološkim i zemljopisnim razlozima i kaže kako bi bila "velika greška" primiti Tursku u EU.
Turska je uvijek predstavljala drugi kontinent, ne Europu, i "bilo bi bolje da bude mostom između Europe i arapskog svijeta", kaže Ratzinger. Premda je Kemal Ataturk načinio Tursku laičkom državom, ona "ima islamski temelj", pa je prema tome različita od Europe, koja je ipak zajednica laičkih zemalja ali s kršćanskim temeljima, koje se danas neopravdano negiraju, ističe on.
Jedina izjava vatikanskog diplomatskog predstavnika glede "turskoga pitanja" datira od listopada prošle godine. Tada je apostolski nuncij u Ankari, nadbiskup Edmond Farht, na turskoj tv-postaji NTV kazao: "Vatikan se ne protivi ulasku Turske u EU i ne gleda na EU kao na jedan kršćanski klub, ali želi da Turska kompletira reforme na polju sloboda, ljudskih i vjerskih, prije nego postane članicom EU".
Predsjednik Talijanske biskupske konferencije, kardinal Camillo Ruini, rekao je pak tijekom jednog razgovora sa skupinom novinara kazao kako je Turska ipak islamska zemlja bez obzira na laički ustav koji ima, te da bi u EU možda trebali prije ući zemlje koje su europske, kao što su Moldova i Ukrajina.