ZAGREB - Britanska obavještajna služba MI6 prisiljena je povući svoje špijune iz Beograda i Sarajeva nakon što su lokalni mediji otkrili njihov identitet, a dva obavještajca koja rade u Zagrebu ostat će zasad u hrvatskom glavnom gradu, piše u ponedjeljak britanski list Daily Telegraph. List piše da je otkrivanje identiteta niza britanskih agenata značajno oslabilo britanske obavještajne operacije na Balkanu, koje su usmjerene na hvatanje odbjeglih optuženika Haškog suda (ICTY), među kojima bivših čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića i Ratka Mladića, te hrvatskog generala Ante Gotovine. Te operacije uznemiravale su lokalne obavještajne službe od kojih su neke, piše britanski list, i dalje održavale veze s osumnjičenim ratnim zločincima.
PRIŠTINA - Nepoznati napadači bacili su u ponedjeljak kasno navečer dvije ručne bombe na srpsku kuću u etnički podijeljenom kosovskom gradu Mitrovici, izvijestila je policija UN-a. Policijski izvori tvrde da je jedna granata eksplodirala oko 23 sata i oštetila krov kuće. Druga nije uspjela eksplodirati, a kasnije su je uništili pripadnici mirovnih snaga NATO-a. Nitko nije ozlijeđen u incidentu koji se dogodio manje od mjesec dana prije općih izbora u toj pokrajini i nekoliko sati prije dolaska visokog predstavnika Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javiera Solane. Izvori tvrde da su se tijekom večeri u Mitrovici čuli i pucnjevi.
BERLIN - Njemačka i poljska vlada u ponedjeljak su odbacile sve zahtjeve za odštetama obiju strana, poljske i njemačke, za ljudske i materijalne gubitke nastale tijekom i neposredno nakon Drugog svjetskog rata, izvijestili su u ponedjeljak službeni izvori. Njemački kancelar Gerhard Schroeder izjavio je kako "čudo prijateljstva i pomirenja" između dviju zemalja "ne bi smjelo biti uništeno zbog ljudi koji žive u prošlosti". Schroeder je to izjavio nakon razgovora s poljskim premijerom Marekom Belkom čiji je cilj bio izgladiti nesuglasice nastale oko ratne odštete, koje su prouzročile napetosti između dviju susjednih zemalja članica EU-a. Poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski rekao je za novinsku agenciju Pap da intelektualci u obje zemlje moraju učiniti sve kako bi se postiglo da ljudi koji potiču antagonizme budu marginalizirani, jer u protivnom postoji opasnost da utječu na odnose između država.
RIM - Predsjednik Udruge islamskih zajednica u Italiji (UCOII) Mohamed Mour Dachan posjetit će Irak te ondje pokušati ishoditi puštanje na slobodu dviju talijanskih humanitarki, Simone Pari i Simone Torretta, koje su prije tri tjedna otete u Bagdadu, priopćila je Udruga u ponedjeljak. Dachan će također pokušati dobiti dopuštenje za prijenos tijela talijanskog novinara kojega su otmičari ubili prošlog mjeseca u Iraku. Visoki je dužnosnik u nedjelju doputovao u Jordan te će uskoro otputovati u Bagdad, rekao je glasnogovornik udruge Hamza Roberto Piccardo, ne objavivši pojedinosti.
BEIRUT - Libanonac Ismail Mohammad al-Hatib, šef mreže povezane s terorističkom skupinom al-Qaidom, koji je nedavno uhićen u Libanonu, umro je u ponedjeljak od srčanog udara, prema priopćenju libanonskih snaga za unutarnju sigurnost. Ismail Mohammad al-Hatib "osjećao se loše u ponedjeljak ujutro, zbog čega je hitno prevezen u bolnicu Dahr al-Bacheq, ali je umro od snažnog srčanog udara", kaže se u priopćenju. Prema priopćenju, al-Hatib je još "21. rujna liječen zbog teškoća s disanjem".
PORT-AU-PRINCE - Broj poginulih u poplavama koje su u noći s 18. na 19. rujna pogodile Haiti u naletu tropske oluje Jeanne popeo se u ponedjeljak na 1.650, dok je sudbina oko 800 osoba još uvijek nepoznata, javljaju agencije. Predstavnici haićanske civilne zaštite rekli su da je u poplavama i odronima zemlje na sjeverozapadu zemlje poginulo najmanje 1,650 osoba, dok se oko 800 ljudi još uvijek smatra nestalima. Gradonačelnik Gonaivesa, grada koji je najviše stradao u poplavama, kazao je da je broj žrtava veći od 2,000. Stotinjak mrtvih bilo je u drugim gradovima na sjeverozapadu i na sjeveru zemlje.
KIJEV - Ukrajinski premijer Viktor Yanukovich, kandidat na predsjedničkim izborima koji bi se u toj zemlji trebali održati krajem listopada, u ponedjeljak je izjavio da bi ruski jezik, uz ukrajinski, trebao postati "drugi službeni jezik" u Ukrajini. U toj bivšoj sovjetskoj republici živi više od 50 posto rusofonih stanovnika od ukupno 48 milijuna državljana. Yanukovich, koji je također rusofon, zalaže se i za dvostruko državljanstvo stanovnika Ukrajine, što trenutno nije omogućeno.