Odluku o ponudama za Željezaru Split treba donijeti Upravni odbor HFP-a, čija se prva sjednica očekuje ovog ili idućeg tjedna.
Pisma namjere poslali su Al Tuwairqi Group iz Saudijske Arabije te Midland Resources Holding iz Kanalskih otoka (Channel Islands), no predsjednik Povjerenstva za otvaranje ponuda i potpredsjednik HFP-a Ivan Gotovac pisma je odmah odbacio.
Ponuda njemačke kompanije Max Aicher GmbH&Co., prema njegovim riječima, treba biti dodatno razmotrena jer ne odgovara brojnim elementima natječaja.
Ta je kompanija za 101.137 dionica splitske Željezare ponudila jedan euro, no nije spremna preuzeti niti jednu kreditnu obvezu te ponuditi zamjenska jamstva za državna jamstva, što su bili uvjeti natječaja.
Ukupne obveze Željezare Split prema dobavljačima te državnim fondovima i ustanovama, naime, iznosile su krajem 2003. godine više od 379,85 milijuna kuna, dok je prije dvije godine u modernizaciju proizvodnje linije uloženo oko 22 milijuna eura iz zajma za koji je država izdala dva jamstva, a za koja su se natječajem tražila zamjenska jamstva kupca.
Poslovnim planom Max Aichera ujedno nije predviđeno ni nikakvo dodatno ulaganje u Željezaru, što se također zahtijevalo natječajem, već samo dodatna stručna obuka za stotinjak od 429 zaposlenika Željezare.
Slovenska tvrtka Štore Steel d.o.o. iz Štorea, pak, za dionice nudi jednu kunu, kao i natječajem uvjetovanih 88 milijuna kuna ulaganja u pokretanje proizvodnje. No, niti taj ponuđač nije spreman preuzeti sve obveze splitske Željezare.
U svojoj ponudi tako od hrvatskih vlasti traže da otpišu sva dugovanja Željezare prema državi i državnim institucijama, primjerice za doprinose, poreze, prireze i sl. No, spremni su podmiriti sva dugovanja radnicima za plaće, kao i obveze prema dobavljačima.
Otvaranju ponuda nazočio je glavni direktor te tvrtke Marjan Mačkošek, koji je pojasnio da ne mogu preuzeti spomenute obveze, jer bi za njihovo namirenje trebalo 'barem 25 godina poslovanja'.
Štore Steel nudi ukupno ulaganje u razdoblju od pet godina u iznosu od 37,8 milijuna eura ili oko 280 milijuna kuna - u pokretanje proizvodnje, ali i u izgradnju novih sadržaja (laboratorij), zaštitu okoliša zbog dobivanja certfikata koje EU nameće proizvođačima čelika i sl.