ZAGREB, 24. rujna 2004. (Hina) - Dio javnosti podupro je uzajamneisprike predsjednika SCG-a Svetozara Marovića i hrvatskog predsjednikaStjepana Mesića prilikom prvog poslijeratnog posjeta hrvatskogpredsjednika Beogradu kao povijesnu
gestu koja otvara put premabudućnosti ali nitko se nije upuštao u ocjenjivanje imaju li one snagepokrenuti preispitivanje vlastite prošlosti, konstatira u beogradskom"Danasu" predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije NatašaKandić.
ZAGREB, 24. rujna 2004. (Hina) - Dio javnosti podupro je uzajamne
isprike predsjednika SCG-a Svetozara Marovića i hrvatskog predsjednika Stjepana
Mesića prilikom prvog poslijeratnog posjeta hrvatskog predsjednika Beogradu
kao povijesnu gestu koja otvara put prema budućnosti ali nitko se nije upuštao
u ocjenjivanje imaju li one snage pokrenuti preispitivanje vlastite prošlosti,
konstatira u beogradskom "Danasu" predsjednica Helsinškog odbora za ljudska
prava Srbije Nataša Kandić.Istupi predsjednika Marovića i Mesića bili su protokolarni, ističe
Kandić, upozoravajući da isprika u ime građana koji su počinili zla ne dotiče
bit odgovornosti za nedjela niti podrazumijeva vlastito suočavanje s
istinom.
Sve dok istina o prošlosti ne bude konstatirana u institucijama i
predočena javnosti kao službena istina o tome "što smo učinili", svaka će
isprika pojedinaca nositelja političkih dužnosti biti nedjelotvorna, tvrdi
predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije u "Danasu".
Snažan primjer potrebe da se samome sebi prizna istina i otkrije "što
smo učinili" pruža Hrvatsko udruženje demobiliziranih vojnika koje je zatražilo
hitan sastanak s tužiteljicom ICTY-ja Carlom del Ponte u vezi s ubojstvom 16
Srba u selima Varivode i Gošići nakon hrvatske akcije "Oluja" u kolovozu 1999.,
napominjući da "neće šutjeti o odgovornosti državnog vrha Hrvatske u etničkom
čišćenju u Krajini", navodi Kandić u beogradskom listu.