Na najveće protivljenje prijedlog je naišao u udrugama poslodavaca te u Velikoj Britaniji, jer treba otežati tvrtkama da krše 48-satni limit radnog tjedna ugrađen u postojeće propise EU, koji se na otoku uobičajeno ne poštuje.
Protivnici plana kažu kako je to posljednje što je Uniji trebalo dok se bori za ostvarenje ambicija da do 2010. postane najdinamičnija svjetska ekonomija, a iz britanske vlade su najavili borbu za izmjenu plana.
"Mi imamo niz snažnih saveznika i surađivat ćemo s njima na poboljšavanju tog prijedloga", kazala je britanske ministrica trgovine i industije Patrica Hewitt.
No prijedlog Komisije nije zadovoljio one koji su željeli da se potpuno ukine mogućnost optiranja za dulji radni tjedan, kao što je to nedavno učinjeno u njemačkom divu Siemensu.
Komisija je razočarala sindikate i zbog produljenja referentnog razdoblja u kojem se radni tjedan utvrđuje, s četiri na 12 mjeseci.
"To je razočaravajuća odluka koje neće zadovoljiti nikoga", rekao je Brendan Barber, glavni tajnik Britanskog sindikalnog kongresa (TUC), prema čijim podacima 3.75 milijuna britanskih zaposlenika obično radi više od 48 sati.
Dva od tri Britanca koji rade više od 48 sati kažu kako nisu ni pitani žele li isključiti propise EU a svaki četvrti koji je potpisao takvu soluciju kaže kako nije imao izbora.
Nizozemska je obznanila da želi ishoditi sporazum prije isteka svog predsjedavanja Unijom na kraju 2004., te da će se glavna rasprava voditi 4. listopada na sastanku ministara rada i socijalne skrbi koji trebaju trebaju pripremiti tehnička rješenja za priželjekivani politički dogovor u prosincu.
"To neće biti lako no mi ćemo se potruditi", kazao je jedan dužnosnik nizozemskog predsjedništva.
U Komisiji znaju kako slijedi borba da njihov prijedlog potvrdi Europarlament i vlade zemalja EU, no tvrde da se radi o dobrom kompromisu.
"To je izbalansirani paket mjera koje štite zdravlje i sigurnost radnika a istodobno uvode veću fleksibilnost i čuvaju kompetitivnost", ocjenio je povjernik EU za zapošljavanje Stavros Dimas.
U izvršnom tijelu EU žele osigurati da se radnike ne prisiljava na odbacivanje prava na 48 satni radni tjedan, kao i da nitko tjedno ne radi više od 65 sati. Stoga predlažu da se od radnika ne traži da odbace ograničenje radnog tjedna kada potpisuju radni ugovor i dok im traje probni rok.
Svaki takav sporazum morao bi biti u pisanom obliku i vrijedio bi najviše godinu dana, a od tvrtki se traži evidencija radnih sati.
"Komisija je propustila priliku pokazati europskim poduzećima da podržava njihovu potrebu za povećanom fleksibilnošću", rekao je Hans-Werner Mueller, glavni tajnik Europske udruge malih i srednjih poslodavaca UEAPME.
Iz Socijalističke skupine Europskog parlamenta ocijenili su da će prijedlog Komisije povećati pritisak na radnike da se odreknu prava na ograničeni radni tjedan i najavili su akciju protiv Komisije.