Na briefingu koji bi se ubuduće trebao održavati jednom mjesečno sudjelovala je ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt sa suradnicima zaduženima za razne resore.
Nakon poskupljenja odvjetničkih tarifa ovog srpnja i zahtjeva brojnih udruga, sindikata i stranaka za njihovim smanjenjem, Ministarstvo je počelo prikupljati podatke o cijeni odvjetničkih usluga, ali i modelima njihova određivanja u zemljama Europske unije.
S tim materijalom, koji je upravo dovršen, Ministarstvo će izaći na Vladu kako bi se pronašao najprihvatljiviji način određivanja cijena odvjetničkih usluga.
U Ministarstvu pravosuđa ističu da osim u Hrvatskoj odvjetničke udruge samostalno mogu određivati svoje cijene još jedino u Velikoj Britaniji, gdje, kako kažu, odvjetničkih udruga ima više.
U svim ostalim zemljama na odvjetničke cjenike na neki način utječe i država, kažu u Ministarstvu, dodajući da je njihovim stručnjacima tijekom proučavanja stranih modela posebno zanimljiv bio slučaj Češke. U toj se zemlji odvjetnička tarifa određuje Uredbom Ministarstva pravosuđa, uz prethodno izjašnjavanje Odvjetničke komore.
Jednom od dvije češke uredbe predviđeno je da su odvjetničke naknade u nekim sporovima određene za cijelo suđenje u jednom stupnju, bez obzira na dužinu trajanja postupka ili broj odvjetnikovih usluga. Preuzme li se slično rješenje i u Hrvatskoj ono bi dovelo do ubrzavanja sudskih sporova, jer odvjetnicima ne bi bilo u interesu razvlačiti sporove, kažu u Ministarstvu. Ističu i da su nove odvjetničke cijene previsoke te da su gotovo sve njihove usluge znatno skuplje u Hrvatskoj nego primjerice u Sloveniji.
Na briefingu su najavljene i moguće izmjene Zakona o sudovima i Zakona o Državnom sudbenom vijeću (DSV). U Ministarstvu su mišljenja da u radu DSV-a treba pojednostaviti pokretanje stegovnih postupaka, pa bi nakon izmjena zakona o pokretanju postupaka moglo odlučivati tročlano vijeće, a ne cijeli saziv DSV-a.
Govoreći o reorganizaciji zagrebačke gruntovnice u Ministarstvu je istaknuto da je do sada digitalizirano oko 15.700 zemljišno knjižnih uložaka, kojih ukupno ima oko 151 tisuću. Nakon što sve bude u kompjuterskom obliku građani će biti pozvani da provjere ima li u evidenciji kakvih grešaka koje bi trebalo ispraviti. Potom će se cijela evidencija iz gruntovnice moći uskladiti s katastrom i realnom situacijom na terenu, ističu u Ministarstvu.