"Kako riješiti granični spor s Hrvatskom?" bilo je jedno od tri postavljena pitanja strankama, a ostala dva odnosila su se na to kako gledaju na mogućnost slanja slovenske vojske u Irak i na mogućnost nacionalnog referenduma o ustavu Europske unije.
Liberalni demokrati (LDS) aktualnog premijera Antona Ropa, koji su zadnjih 12 godina formirali tri koalicijske vlade i vjerojatno će, prema anketama, imati najveći broj zastupnika u parlamentu, odgovorili su da je parafirani sporazum Drnovšek-Račan "još uvijek najbolje rješenje za obje strane". Njime su, navode u LDS-u, Slovenija i Hrvatska dokazale da znaju kompromisno rješavati probleme. Osim toga, prenosi u srijedu STA, u vladajućoj stranci podsjećaju da među državama postoji dobra suradnja na različitim područjima, da će Slovenija "pomagati Hrvatskoj u približavanju Europskoj uniji", a da je taj proces ujedno i prilika "da se neka bilateralna pitanja riješe u europskom duhu".
Vodeća stranka desnog centra i glavni konkurent LDS-u, Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše, u uvodu odgovora navela je da granični spor s Hrvatskom "nije tako sudbonosan kako se javno prikazuje", da je Slovenija u njemu zbog članstva u EU-u i NATO savezu u pregovaračkoj prednosti koje će pokušati realizirati u procesu pristupanja Hrvatske EU-u, ali "ne u ime nacionalnih nego europskih interesa i standarda". SDS je ponovila kritiku sadašnja vlade u pogledu incidenata u Piranskom zaljevu, te ponovila prijedlog svog kandidata na izborima Dimitrija Rupela o formiranju mješovitog povjerenstva pravnika i povjesničara koje bi raspravljalo o bilateralnim problemima.
U Udruženoj listi socijalnih demokrata (ZLSD) Boruta Pahora, koalicijskoj partnerici u sadašnjoj Ropovoj vladi lijevog centra, koja je, prema anketama, na trećem mjestu po očekivanom broju glasova, ocjenjuju da neriješena pitanja s Hrvatskom nisu sudbonosna, ali da je "važno pridržavanje dogovoru o izbjegavanju jednostranih poteza". ZLSD je kao i prve dvije stranke ocijenila da je Slovenija u prednosti oko rješavanja otvorenih pitranja zbog članstva u EU i NATO savezu jer je na istom putu i Hrvatska. "Ne isključujemo arbitražu, ali bi to potrajalo i tražilo mnogo energije koja se može upotrijebiti za bilateralni dogovor", istakli su u stranci.
Slovenska pučka stranka (SLS) Janeza Podobnika, koja je do ove godine jedina kao stranka desnog centra sudjelovala u Ropovoj vladi pa se iz nje povukla i koja bilježi pad popularnosti iako se očekuje da će prijeći prag od 4 posto, navela je u svom odgovoru da Slovenija mora inzistirati "na stanju (u zaljevu) koje je postojalo 25. lipnja 1991, kad je Slovenija imala kontrolu cijelog Piranskog zaljeva i nesmetan pristup otvorenom moru". Pučani su također naveli naveli da "hrvatske provokacije u zaljevu i izražene aspiracije" Slovenija treba postaviti kao problem Europskoj uniji. Internacionalizacijom graničnog pitanja i lobiranjem u međunarodnoj zajednici Slovenija se mora pripremati na eventualno arbitražu, tvrde u SLS-u.
Stranka Nova Slovenija (N.Si) Andreja Bajuka, konzervativna stranka koja u kampanji nastupa u predizbornoj koaliciji s Janšinom SDS, kao glavni problem u odnosima s Hrvatskom navela je "nedostatak vizije" kod političara koji su sada na vlasti. Stranka ocjenjuje da nejasna stajališta slovenske vlade Sloveniju postavljaju u "podređen položaj" prema Hrvatskoj. Stranka navodi da inače nije za "ekstremizam" nego za "patriotizam kao vrijednost" koje se stranka neće odreći.
"Zato se zalažemo za odvažno i ponosito stajalište na kojemu se mora temeljiti rješavanje sporova među susjedima", kažu u N.Si, demokršćanski inspiriranoj stranci, nastaloj prije četiri godine odvajanjem od Slovenske pučke stranke, koja je, prema anketama blizu ZLSD-u i trećem mjestu po očekivanom broju glasova. N.Si dodaje također da arbitraža ostaje samo krajnja mogućnost, a da je Slovenija zbog članstva u EU i NATO u pregovaračkoj prednosti pred Hrvatskom.
Slovenska nacionalna stranka (SNS) Zmage Jelinčiča, ekstremna populistička stranka koja je u parlamentu 1992. osvojila čak 12 od 90 mandata a u sadašnjem sazivu ih ima četiri, ponovila je u izjavi svoje ideje da se "jugoslavensko more" podijeli na države-nasljednice SFRJ i naglasila da su u bivšoj SFRJ kopnene granice bile samo administrativne. U pregovorima o sukcesiji koja predlaže Jelinčič Hrvatska bi bila u slabijem položaju od Slovenije jer je "kao slijednica NDH" bila na poraženoj strani i jer je "1991. godine izvršila agresiju na Sloveniju", prenijela je STA. Takva bi konferencija, navodi Jelinčič, dovela u pitanje kome će pripasti Istra, Žumberak i Međimurje.
Stranka slovenskih demokratskih umirovljenika DESUS Antona Rousa, koja sudjeluje u sadašnjoj vladi ali je, prema ispitivanjima, izgubila potporu birača i trenutno je ispod praga za ulazak u parlament, navela je u odgovoru da granični spor s Hrvatskom treba riješiti pregovorima u kojima Slovenija kao argument može iskoristiti druga otvorena pitanja, zahtijevajući reciprocitet.
Stranka mladih Slovenije (SMS) Valentina Černjaka, koja je sa sadašnjom vladom imala sporazum o suradnji iako nije bila članica vladajuće koalicije a pitanje je hoće li ući u parlament, navela je u odgovoru da Slovenija mora iskoristiti svoje članstvo u EU-u. Taj pregovarački adut slovenski diplomati do sada nisu koristili, a ubuduće bi tu svoju "političku težinu" morali odlučnije upotrijebiti, tvrde u SMS-u.
Odgovore na pitanje o graničnom sporu Slovenije i Hrvatske dalo je i drugih dvadesetak stranačkih i nestranačkih lista koje nemaju izgleda za ulazak u parlament novoga saziva, a i tri samostalna kandidata, ali su rješenja koja predlažu više-manje slična onima koje nude etablirane parlamentarne stranke.
Izuzetak od takve političke stereotipije možda predstavlja izjava samostalnog kandidata sa slovenske obale Marka Brecelja, poznatog i kontraverznog multimedijalnog umjetnika, nekadašnjeg člana glazbene skupine "Buldožer". Brecelj je ocijenio da je tzv. granično pitanje umjetno stvoren problem.
"Graničnim sporom zabavlja nas slovenska i hrvatska buržoazija kako bi odvratila pozornost ljudi od njihova glavnog problema - robovanja surovim i dehumaniziranim društveno-ekonomskim odnosima", ocijenio je nezavisni kandidat Brecelj.
(Hina) xfl ybr