"Radi se sve što se može da se prikupe podaci o osobama za koje se sumnja da su počinili zločine", izjavio je Bajić za Hinu.
Pojasnio je kako poteškoće u prikupljanjima podataka predstavljaju činjenice da je od završetka Drugog svjetskog rata prošlo gotovo 60 godina te da je vrlo teško pronaći svjedoke.
Većina dokaznog materijala prikuplja se pretraživanjem po raznim arhivima, a na oba slučaja koja je Državno odvjetništvo otvorilo radi Ministarstvo unutarnjih poslova, dodao je Bajić.
Podsjetio je da su u Hrvatskoj trenutno otvorena dva slučaja tzv. nacističkih zločina, u kojima se istražuju ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica i upravitelj Predstojništva gradskog redarstva u Požegi Milivoj Ašner.
U slučaju Rojnica Državno odvjetništvo i policija intenzivno surađuju s kolegama, ali i tajnim službama u Argentini, gdje Rojnica živi, pa brzina rješavanja slučaja stoga znatno ovisi o toj zemlji, kaže Bajić.
Što se tiče Milivoja Ašnera cijeli je slučaj nakon što ga je Državno odvjetništvo dobilo od CSW-a, u srpnju ove godine, predan Odjelu za ratne zločine Ravnateljstva policije, koji još nije dovršio obradu.
Taj je slučaj policiji predan jer je Državno odvjetništvo ustvrdilo da dokumentacija koju je za CSW prikupio požežanin Alen Budaj nije dovoljna za procesuiranje.
Ašner je u međuvremenu nestao iz Hrvatske, a Bajić nije želio govoriti o dosadašnjim saznanjima u tom slučaju.
Dodao je da Državno odvjetništvo osim fašističkih zločina istražuje i "zločine druge strane" poput onih na Bleiburgu ili u Maceljskoj šumi.
"I kod tih slučajeva javljaju se identični problemi koji znatno usporavaju njihovo razrješenje", ustvrdio je Bajić.
Prema godišnjem izvješću CSW-a, koje pokriva razdoblje od 1. travnja 2003. do 31. ožujka 2004. zemlje su - ovisno o tome koliki napor ulažu u progon nacističkih ratnih zločinaca - podijeljene u kategorije od A do F. Hrvatska se, prema toj podjeli, nalazi u kategoriji D, odnosno među "onim zemljama koje su naoko napravile makar minimalni napor da istraže nacističke ratne zločine, ali nisu uspjele postići bilo kakve praktične rezultate u razdoblju koje pokriva to izvješće".
U izvješću nije obuhvaćen slučaj Ašner, koji je izašao na vidjelo nakon objavljivanja "Operacije: Posljednja šansa", u kojoj je CWS ponudio nagradu od 10.000 dolara za informacije o nacističkim zločincima.