ZAGREB
Hrvatska se, već treću godinu zaredom, nalazi među zemljama koje ne ulažu dovoljan napor i ne ostvaruju uspjeh u progonu nacističkih ratnih zločinaca iz Drugoga svjetskog rata, pokazalo je godišnje izvješće Centra Simon Wiesenthal (CSW) iz Jeruzalema o istragama i progonu nacističkih ratnih zločinaca u svijetu. Prema godišnjem izvješću CSW-a, koje pokriva razdoblje od 1. travnja 2003. do 31. ožujka 2004. godine, zemlje su - ovisno o tome koliki napor ulažu u progon nacističkih ratnih zločinaca - podijeljene u kategorije od A do F. Hrvatska se, prema toj podjeli, nalazi u kategoriji D, odnosno među "onim zemljama koje su naoko napravile makar minimalan napor da istraže nacističke ratne zločine, ali nisu uspjele postići bilo kakve praktične rezultate u razdoblju koje pokriva ovo izvješće". Hrvatska se tako nalazi među velikim brojem zemalja u ovoj kategoriji, u koju su svrstane, između ostalih i Argentina, Velika Britanija, Francuska, Finska, Australija i Estonija, zemlje koje su u prošlosti bile izložene velikim kritikama zbog toga što su skrivale ratne zločince.
MOSTAR
Ravnatelj zagrebačkog Centra za strateške studije Anđelko Milardović upozorio je na opasnost novog vala iseljavanja Hrvata iz BiH nakon 2009. godine ako Republika Hrvatska tada uđe u Europsku uniju. "Posljedice će biti promjena demografske slike BiH koja se u 20. stoljeću neprestano mijenjala. Sigurno je da će se nakon 2009. godine broj hrvatskih stanovnika u BiH smanjiti", izjavio je Milardović bosanskohercegovačkom izdanju Večernjeg lista od ponedjeljka. Na pitanje kako spriječiti takav razvoj prilika, Milardović je kazao da do 2009. godine treba načiniti gospodarsku, kulturnu i političku strategiju opstanka Hrvata u BiH. "To je moguće učiniti uz potporu Republike Hrvatske koja je ustavno obvezna pomagati Hrvatima u BiH", rekao je Milardović. Nedavno je nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić također izjavio kako je nužno da Hrvatska provede u djelo svoju ustavnu obvezu pomoći Hrvatima izvan Hrvatske i stvori strategiju pomoći Hrvatima u BiH.
BEČ
Mohamed ElBaradei, glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), ponovio je u ponedjeljak apel upućen Iranu da prekine obogaćivanje urana. Iran "mora učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi dobio povjerenje" u pogledu svojeg nuklearnog programa, kazao je otvarajući Opću skupštinu IAEA u Beču. U subotu je vijeće guvernera IAEA, izvršnog tijela 35 zemalja članica te agencije UN-a, odredilo konačan datum, 25. studenoga, za kompletno ispitivanje iranskog nuklearnog programa i zatražilo hitan prekid aktivnosti obogaćivanja, iako legalnog prema Ugovoru o neširenju nuklearnog programa.
TEHERAN
Iranski predsjednik Mohammad Khatami izjavio je da će se Iran "oduprijeti pretjeranim zahtjevima velikih sila" u vezi s nuklearnim programom, izvijestila je u ponedjeljak državna agencija IRNA. "Oduprijet ćemo se pretjeranim zahtjevima velikih sila", kazao je Khatami. "Ovo što se posljednjih dana događa glede nuklearnog pitanja znak je moralne dekadencije u svijetu i prevage sile i hipokrizije u međunarodnim odnosima", dodao je iranski predsjednik. Khatami drži da Iran ima pravo stjecati moderne tehnologije u svrhu razvoja zemlje. Također je ustvrdio da je Islamska Republika podvrgnuta pritiscima jer je nezavisna i želi se razvijati i predložiti model vjerske demokracije.
BRUXELLES
Europska unija ne može početi pregovore o mogućnosti pridruženja Turske toj organizaciji, ako Ankara ne usvoji odluku o reformi kaznenog zakona, izvijestio je u ponedjeljak glasnogovornik Europske komisije Jean-Christophe Filori. "Ako najvažniji element reforme, a to je novi kazneni zakon, ne bude usvojen do 6. listopada, pregovori neće moći početi", rekao je Filori. Komisija bi do 6. listopada trebala iznijeti ocjenu o tomu je li Turska uspjela zadovoljiti tražene političke i ekonomske kriterije, što je osnovni preduvjet za početak pregovora o pristupu Ankare EU-u. Očekivana pozitivna ocjena Komisije u posljednje vrijeme dolazi u pitanje budući da turski parlament nije usvojio novi kazneni zakon, a posebnu prepreku predstavlja i kontroverzna mjera o tomu da se preljub proglasi kaznenim djelom.
OSLO
Norveška, članica NATO-a i nečlanica EU-a u ponedjeljak je izrazila želju za doprinosom i sudjelovanjem u hitnim intervencijskim vojnim snagama koje Unija namjerava osnovati do 2007. godine, izvijestili su u ponedjeljak službeni izvori u Oslu. EU je do 2007. predvidjela osnivanje devet "kombiniranih borbenih taktičkih skupina" - postrojbi za hitne intervencije. Svaku će činiti 1.500 pripadnika, a cilj njihova osnivanja je mogućnost vrlo brzog djelovanja u kriznim situacijama. "Vrlo smo zainteresirani za sudjelovanje" u kombiniranim borbenim taktičkim skupinama, rekla je norveška ministrica obrane Kristin Krohn Devold za radio NRK. Norvežani su do sada dva puta, na referendumima održanim 1972. i 1994. odbacili pridruženje Europskoj uniji.
MOSKVA
Čečenska proruska vlada u ponedjeljak je upozorila ruskog predsjednika Vladimira Putina na opasnost od davanja predsjedničkog pomilovanja pukovniku Juriju Budanovu, osuđenom 2003. na desetogodišnju zatvorsku kaznu zbog ubojstva mlade Čečenke 2000. godine. "Budanov je tako snažan simbol da se cijela Čečenija naroguši na samo spominjanje njegova imena", izjavio je za radio Moskovski eho čečenski vicepremijer i predstavnik čečenske vlade u Moskvi Ziad Sabsabi. "Bude li Budanov pomilovan, vlada Čečenije mogla bi se suočiti s ozbiljnim moralnim problemima, jer bi stanovništvo zahtijevalo oslobađanje pobunjenika koji su u ruskim zatvorima", dodao je. U ponedjeljak je Vladimir Šamanov, guverner regije Uljanovsk, gdje se nalazi zatvor u kojem je Budanov, odobrio prošlotjedni prijedlog regionalnog povjerenstva za pomilovanja da ruski časnik može tražiti predsjednički oprost.
MADRID
Španjolska i Sjedinjene Države potpisat će do kraja godine ugovor o razmjeni podataka o islamskim gerilcima, objavio je u ponedjeljak ured španjolskoga državnog tužitelja. Sporazum je začet kad su nakon terorističkih napada na Ameriku 11. rujna 2001. američki dužnosnici posjetili Španjolsku i tražili informacije, a dogovaranje se nastavilo nakon madridskih terorističkih napada na željezničke postaje 11. ožujka ove godine, rekao je glasnogovornik državnoga tužitelja. U tim je napadima u Madridu poginula 191 osoba. Sporazum će se odnositi samo na suradnju između tužitelja, ne i na suradnju policija, za razliku od nedavnog sporazuma s Francuskom koji je policijama omogućio skupljanje informacija u drugoj zemlji.
BERLIN
Berlinski je senat u ponedjeljak zabranio održavanje islamske konferencije predviđene za početak idućega mjeseca u glavnom njemačkom gradu. Njemački ministar unutarnjih poslova Otto Schily nagovarao je berlinske gradske vlasti da spriječe "Prvi arapski islamski kongres u Europi", zakazan za 1. do 3. listopada. Očekivalo se osamstotinjak sudionika koji bi na toj konferenciji raspravljali, među ostalim, o stvarima poput "otpora američkom cionističkom terorizmu". Centar Simon Wiesenthal, međunarodna židovska organizacija za zaštitu ljudskih prava, tražila je od Njemačke da zabrani taj skup. Njemački su dužnosnici u nedjelju priopćili da su jednoga od glavnih organizatora te konferencije deportirali u Libanon.
JERUZALEM
Konzul SAD-a u Jeruzalemu David Pearce ocijenio je u interviewu objavljenom u ponedjeljak kako izraelsko povlačenje iz pojasa Gaze mora postati dijelom mirovnih "smjernica", međunarodnog mirovnog plana, što je stajalište potpuno suprotno onome izraelskog premijera Ariela Sharona. "Uvijek smo govorili da plan razdvajanja mora biti sukladan mirovnim 'smjernicama', a ne biti završetak procesa", izjavio je Pearce za palestinski dnevnik al-Quds. Sharonov plan razdvajanja predviđa povlačenje izraelskih snaga iz pojasa Gaze i evakuaciju 21 židovskog naselja koja se nalaze na tom području te napuštanje izoliranih naseobina na Zapadnoj obali. Američki diplomat ocijenio je da bi povlačenje iz Gaze moglo biti konkretan korak prema uspostavi palestinske suverenosti na okupiranom području.
LONDON
Trenutačna medijska slika Iraka kao zemlje nespremne za demokraciju pogrešna je, napisao je irački prijelazni premijer Iyad Allawi u članku objavljenom u ponedjeljak u listu Independent. "Velika većina Iračana još se nada i žudi za mogućnošću izgradnje prosperitetne i demokratske države", kaže Allawi iako priznaje da će taj proces potrajati. Nedostatak radnih mjesta i gospodarskih mogućnosti pothranjuju nestabilnost, rekao je, dodajući da su "gospodarsko i sigurnosno stanje isprepleteni". Prijelazna vlada želi se tim pitanjima baviti istodobno, vratiti nadzor nad cijelom zemljom, obnoviti infrastrukturu i smanjiti nezaposlenost. Amnestija će biti ponuđena onim Iračanima "koji su se pridružili ili su pomogli pobunu iz očaja i frustracija, ali nisu okrvavili ruke", napisao je premijer. Izgubi li se bitka u Iraku, London, Washington, Pariz i Kairo mogli bi postati mete, upozorio je Allawi, koji trenutno boravi u posjetu Velikoj Britaniji. Nakon nedjeljnih razgovora s britanskim premijerom Tonyjem Blairom, Allawi se u ponedjeljak sastao s ministrom vanjskih poslova Jackom Strawom, ministrom obrane Geoffom Hoonom i tajnicom za međunarodni razvoj Hilary Benn.