Banke članice HUB-a "razočarane su" postupkom Ministarstva koje im je, kako navode, tekst Konačnog prijedloga dostavilo u srijedu, 8. rujna, sa zahtjevom za davanje mišljenja do petka 10. rujna.
Prijedlogom zakona predviđeno je smanjenje premije koju će banke plaćati na iznos osiguranih depozita, sa 0,2 na 0,125 posto tromjesečno, no iako smanjena, po ocjeni HUB-a, "ta je premija još uvijek višestruko veća od premija u zemljama EU".
HUB drži da će ostati svi nedostaci sadašnjeg sustava osiguranja depozita jer će se i dalje zadržati "netransparentno poslovanje Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), daleko od očiju javnosti i banaka koje plaćaju njeno postojanje", kao i da "ne postoji niti jedan indikator da je DAB ispunio svoju ulogu".
"Temeljem činjenice da plaćanje premije osiguranja na štedne uloge nije ni u kakvoj vezi s rizičnošću štednih uloga, te se pokazuje kao porez, HUB će razmotriti osnovanost poduzimanja ustavne tužbe zbog dovođenja poslovnih banaka u neravnopravan položaj u tržišnoj utakmici u odnosu na druge gospodarske subjekte", navode iz HUB-a.
Pojašnjavaju da se članice HUB-a ne protive da dio premije koju plaćaju za osiguranje depozita bude korišten za servisiranje državnog duga, nastalog otplatom štednje ranije propalih hrvatskih banaka, ali uz uvjet da se i sva ostala imovina DAB-a stavi u funkciju otplate tog duga. Nadalje, uplaćena premija ostaje imovina banaka u fondu koji se formira u instituciji za osiguranje štednih uloga, a postaje trošak banaka tek pošto su iscrpljene sve druge mogućnosti refundiranja isplaćene štednje. Uplate banaka mogu se i dalje prikupljati unaprijed ("ex ante"), ali vode se kao trošak banke tek nakon neuspjeha drugih aktiviranih mehanizama. Osim toga, banke traže sudjelovanje u upravljanju sredstvima tako formiranog fonda, zajedno s Ministarstvom financija i Hrvatskom narodnom bankom, kako bi postojala kontrola svih sudionika – uključivo države.
Sličan sustav ima više usporedivih europskih država, a njihov bankovni sustav je zbog toga troškovno efikasniji, smatraju bankari okupljeni u HUB-u.
Kao primjer navode Sloveniju, koja ima sustav u koje su banke obavezne u određenoj visini (2,5 posto osiguranih depozita u toj banci) držati vrijednosne papire, u funkciji stalnog kolaterala za kredit, koji će centralna banka dati za isplatu deponenata. Banka Slovenije će se tada naplatiti u prvom redu od banke u stečaju i pokriti taj kredit. Tek u slučaju nepokrivanja, predviđen je mehanizam korištenja kolaterala i nadopune do punog iznosa.
Isto tako, niti druge dvije države aktivne u bankarstvu regije, Austrija i Italija, nemaju osiguranje depozita kao trošak, što stavlja naše banke u neravnopravan položaj u nastojanjima da hrvatske banke prate hrvatske izvoznike i time povećavaju proizvodnju i zaposlenost.
Prijedlog HUB-a, navodi se, nudi siguran i učinkovit sustav osiguranja depozita, jer se banke pojavljuju kao partner državi, smanjujući njenu izloženost.