FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ISTRAŽIVANJE: BOLJI PLATNI PROMET

ZAGREB, 16. rujna 2004. (Hina) - Novi sustav platnog prometafunkcionalniji je i ima bolju infrastrukturu u odnosu na stari, smatravećina banaka koje su sudjelovale u istraživanju "Ocjenafunkcioniranja platnog prometa u zemlji", koje je za Hrvatsku narodnubanku (HNB) provela agencija za istraživanje tržišta i javnog mnijenjaPuls.
ZAGREB, 16. rujna 2004. (Hina) - Novi sustav platnog prometa funkcionalniji je i ima bolju infrastrukturu u odnosu na stari, smatra većina banaka koje su sudjelovale u istraživanju "Ocjena funkcioniranja platnog prometa u zemlji", koje je za Hrvatsku narodnu banku (HNB) provela agencija za istraživanje tržišta i javnog mnijenja Puls.

Istraživanje je provedeno tijekom svibnja i lipnja ove godine, i to na dvije anketne skupine - 27 predstavnika banaka, kao nositelja platnog prometa, te poslovni subjekti (505 poduzeća i 101 obrtnik), kao krajnjih korisnika usluga platnog prometa.

Rezultati reforme platnog prometa u tom su istraživanju ocijenjeni jako dobrima, a 95 posto predstavnika banaka izjavilo je da su uglavnom ili u potpunosti zadovoljni tim rezultatima.

Kao pozitivan učinak reforme najveći je dio ispitanika iz banaka (75 posto) izdvojilo poboljšano upravljanje likvidnošću banke te bolje praćenje poslovanja klijenata (73 posto).

Među negativnim učincima, pak, izdvojeno je neujednačeno postupanje banaka u određenim situacijama, dok su kao negativni aspekt provedbe reforme izdvojene nedorečene provedbene procedure.

Iako u većini ispitanih banaka ističu da su im prihodi ostali jednaki ili su donekle povećani nakon reforme platnog prometa, 34 predstavnika banaka smatra da je reforma pridonijela razvoju novih platno-prometnih usluga i servisa u banci, ponajviše razvoju e-bankarstva.

Većina ispitanih predstavnika poduzeća i obrta također je zadovoljna načinom na koji je provedena reforma platnog prometa, dok oni koji su nezadovoljni izdvajaju nespremnost banaka za obavljanje poslova platnog prometa te lošu informiranost javnosti.

Ipak, 44 posto ispitanika navelo je da novi sustav nije niti bolji niti lošiji od starog, dok njih 33 posto novi sustav ocjenjuje uglavnom boljim, a 12 posto mnogo boljim od starog.

U oko 60 posto ispitanih poduzeća i obrta reforma nije uvjetovala nikakve probleme ili poremećaje u obavljanju redovitog poslovanja.

Oni koji su pak naišli na probleme izdvajaju kašnjenje izvoda, koji su pritom i nepotpuni te nepregledni, kao i probleme s uplatama i isplatama. Manji dio ispitanika navodi i dugo čekanje na novac ili uslugu, kao i lošu komunikaciju između FINE i banaka.

Kao pozitivne posljedice reforme platnog prometa oni izdvajaju razvoj konkurencije među bankama (58 posto) te bolju uslugu i razvoj novih servisa (54 posto), dok je na prvom mjestu negativnih učinaka povećanje cijena.

Tako na pitanje oko povećanja troškova platnog prometa nakon reforme 35 posto ispitanih poduzeća i obrtnika odgovara da su im troškovi uglavnom povećani, a njih 20 posto da su bitno povećani.

Ipak, navodi se u sažetku rezultata ovog istraživanja, objavljenog na web stranicama HNB-a, ispitani predstavnici poduzeća i obrta u cjelini su zadovoljni uslugama platnog prometa koji pruža njihova banka te drže da je način obavljanja platnog prometa u poduzeću nakon reforme uglavnom nepromijenjen ili bolji.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙