ZAGREB - Hrvatski sabor danas će 10. sjednicu nastaviti pojedinačnom raspravom o Vladinu prijedlogu novoga pomorskog zakonika. Klubovi zastupnika pojedinih stranaka sinoć su iznijeli svoja stajališta, uglavnom se suzdržavši prema tom zakonskom prijedlogu, koji bi, kako navodi Vlada, trebao ojačati položaj Hrvatske kao pomorske zemlje, povećati sigurnost plovidbe i ekološke raznolikosti Jadranskog mora te pomoći hrvatskim pomorcima. Saborski zastupnici danas bi trebali potvrditi i peteročlano Vijeće za telekomunikacije, koje je predložila Vlada, a Sabor sinoć po hitnom postupku uvrstio u dnevni red. Vlada za pet članova Vijeća predlaže Gašpara Gačinu, Miljenka Krivšeka, Jurja Mužinu, Antu Dodiga i Radovana Centnera.
ZAGREB - Hrvatska Vlada danas će od Sabora zatražiti da po hitnom postupku izmjeni Ovršni zakon, odnosno iz ovršnog sustava isključi javne bilježnike. Prošlu jesen Sabor je u spomenuti zakon ugradio odredbu koja je javnim bilježnicima omogućavala sudjelovanje u ovrsi, ali tek od 1. listopada ove godine. I dok su predstavnici bivše vlasti uvjeravali da će se time rasteretiti sudovi, stručna javnost od početka je bila protiv te odredbe držeći da će usporiti i dovesti do konfuzije u ovršnim postupcima. Budući je ocijenjeno da provedba te odredbe nije moguća, Vlada od Sabora traži da izmjeni zakon i javne bilježnike isključi iz ovršnog sustava. Vlada bi na današnjoj sjednici trebala donijeti odluku o izdavanju državnih obveznica u iznosu od 300 milijuna eura uz plasman na domaćem tržištu kapitala. Trebala bi dati suglasnost za dodjelu bespovratne potpore na teret Fonda za regionalni razvoj za koju konkurira desetak lokalnih i regionalnih jedinica, uglavnom sa željom da izgrade vodovode, urede obalu, izgrade poslovne zone i sl. Vlada će, očekuje se, prihvatiti stečajni plan omiškog Omiala nad kojim je stečajni postupak otvoren početkom ove godine, a čija ukupna potraživanja premašuju 53 milijuna kuna. Za omišku tvrtku postoji zainteresirani kupac.
ZAGREB - Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor predstavila je jučer novi zakon o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji i najavila da će se pred Vladom naći koncem mjeseca, a do kraja godine u Hrvatskom saboru. Ministrica Kosor rekla je da su udruge proizašle iz Domovinskog rata zatražile još vremena za analizu zakonskoga teksta, ali da je predloženi tekst zakona konačan i da su moguće samo male korekcije. S obzirom da su predstavnici udruga od početka bili uključeni u izradbu zakona ne očekujem da će udruge imati većih primjedaba, rekla je Kosor. Dodala je kako očekuje da će tekst zakona dobiti i potporu političkih stranaka u Hrvatskom saboru. Predstavljajući zakon navela je da branitelji i dalje neće imati povlastice na uvoz automobila, ali da će ih ponovo dobiti invalidi od I. do IV. skupine koji imaju oštećenja donjih, ali i gornjih ekstremiteta ili oštećenje vida. Po dosadašnjem zakonu povlasticu su imali samo invalidi s oštećenjem organa kretanja i slijepi. Promjene su velike na području mirovinskih prava pa će tako sadašnji braniteljski dodatak ulaziti u mirovinsku osnovicu. Povisit će se i obiteljske invalidnine koje koriste obitelji poginulih branitelja. Braniteljima koji boluju od PTSP-a daju se nove pogodnosti. Ukidaju se nelogičnosti poput roka od 30 dana za prijavu bolesti i taj se rok predlaže povećati na deset godina uz strogo konzultiranje struke. Ministrica Kosor i državni tajnik Tomislav Ivić istaknuli su da je brojka od 600 tisuća branitelja koja se iznosi u medijima nerealna.
ZAGREB - Ministar zdravstva Andrija Hebrang izjavio je jučer da 73 milijuna eura, koliko iznosi zajam za dogradnju i preuređenje KBC-a Zagreb, neće biti dovoljno za završetak radova, pa će od daljnjoj sudbini toga projekta morati odlučiti Vlada i Hrvatski sabor. Naglasio je da su financijske analize pokazale kako za cjelokupni projekt treba osigurati još oko 70 milijuna eura, što je nemoguće namaknuti iz sredstava za zdravstvo. KBC Zagreb u ovoj godini treba platiti 12 milijuna kuna naknada za kredit, a u idućoj godini na naplatu stiže rata u iznosu od 70 milijuna kuna. "Već na samom početku bilo je vidljivo da je projekt rađen bez konačne financijske konstrukcije", kazao je ministar Hebrang, dodavši kako bi volio da se projekt završi ali zasad ne vidi odakle namaknuti novac za to. U sklopu KBC-a Zagreb na lokaciji Rebro u tijeku je nadogradnja glavne zgrade ili tzv. istočnog češlja, izgradnja zgrade centralnog hitnog prijema, zgrade gdje bi bio operacijski blok s 36 dvorana, te hotela i podzemne garaže. U sklopu novog organizacijskog projekta bolnice također se trebaju preurediti stari prostori.
ZAGREB - Predsjednik Uprave Plive Hrvatska Matko Bolanča izjavio je jučer kako je ta kompanija prošloga petka predala Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) prijedlog novih cijena svojih lijekova na recept, koje su snižene u rasponu od 10 do 17 posto. "Očekujemo da za tri do četiri tjedna počnemo pregovore s HZZO-om", rekao je Bolanča. Pliva će u daljnjim pregovorima inzistirati da se sniženje cijena lijekova veže uz njihovu bržu naplatu, budući da je rok plaćanja HZZO-a dobavljačima već dosegnuo 220 dana. Bolanča je ocijenio da mjere Ministarstva zdravstva za smanjenje potrošnje lijekova daju prve rezultate, pa se nazire stabilizacija tržišta lijekova. U odnosu na prošlu godinu došlo je i do pomaka u radu Agencija za lijekove, koja sada u kraćim rokovima obavlja registraciju proizvoda. Neki Plivini lijekovi na registraciju su dosad čekali i po dvije godine, a u posljednje vrijeme na hrvatskom tržištu registrirano je pet novih lijekova, od kojih su četiri uvrštena na listu HZZO-a. U Plivi su najavili da od danas u ljekarnama počinje prodaja novog lijeka za erektilnu disfunkciju "Dinamiko", koji je klinički ekvivalent "Viagri". Izdavat će se samo na liječnički recept i bit će 30 posto jeftiniji od Viagre.
ZAGREB - Zajednica povratnika Hrvatske (ZPH) predstavila je jučer zakonski prijedlog o područjima posebnog državnog interesa za kojeg smatra da je "dobitna kombinacija za oživljavanje gospodarstva i povratka mladih u ratom stradalim područjima". "Ako sve te mjere koje je predložila ZPH budu ugrađene u konačni Vladin prijedlog za ocijeniti je da u ovoj vlasti zaista postoji dobra namjera da se ratom stradala područja pokrenu iz dosadašnjeg mrtvila, zaostajanja, nezaposlenosti i stečajeva koji su postala svakodnevnica u područjima posebne državne skrbi, rekao je predsjednik ZPH Josip Kompanović. Podsjetio je da im je premijer Sanader predložio da sami izrade zakonski prijedlog kojeg su nakon što su ga uobličili, uputili nadležnim ministarstvima. Osnovana je i radna skupina koja je izradila zakonski prijedlog, koji bi se, rekao je Kompanović mogao naći pred Vladom na njezinoj sjednici potkraj rujna u Vukovaru.
ZAGREB - Ovogodišnji, 9. susret ribara Hrvatske obrtničke komore (HOK) održat će se 24. i 25. rujna u gradu Rabu, a više od 200 sudionika toga tradicionalnog skupa razmatrat će stanje i aktualne probleme hrvatskog ribarstva, najavljeno je jučer u HOK-u. Među brojnim stručnim temama ribari će posebno razmatrati primjenu Odluke o proglašenju zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Hrvatske na Jadranu za članice EU-a, rekao je predsjednik HOK-ovog Ceha za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo Tonči Božanić. Budući 3. listopada stupa na snagu primjena toga pojasa za sve zemlje osim za članice EU-a, očekuje se da će se na susretima raspravljati o novoj poziciji hrvatskih ribara i uvjetima za ribolov, posebno u odnosu na talijanske ribare. Na susretima u Rabu ribari će ponoviti traženje od Ministarstva mora i Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) da osim izgradnje velikih koćarica povoljnije kreditira odnosno subvencionira i izgradnju manjih ribarskih brodica. Raspravljat će se i o trenutnom stanju i mogućnostima hrvatske marikulture, posebno o uvjetima uzgoja i izvoza školjkaša, te o prijedlogu novoga zakona o morskom ribarstvu koji je u izradi. U sklopu ovogodišnjih susreta ribara prvi put će biti postavljena izložba ribarske opreme i prizvoda za ribarstvo.
ŠIBENIK - Do polovice listopada ove godine 140 hektara zemljišta na području buduće gospodarske zone Podi prijeći će u vlasništvo grada Šibenika, izvijestio je jučer u Šibeniku ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković. Korisnik državnog zemljišta na području Poda trenutačno su Hrvatske šume. Tako će biti stvoreni uvjeti za razvoj poljoprivrede na području koje je prostornim planovima namijenjeno upravo toj svrsi, rekao je ministar Čobanković. Također je podsjetio da je iz proračunskih sredstava izdvojeno 2,5 milijuna kuna pomoći vinogradarima, prije svega za nabavu sadnica vinove loze. "Ministarstvo više neće sufinancirati otvaranje kreditnih linija za razvoj poljoprivrede. Umjesto toga opredijelili smo se za nepovratne financijske potpore poljoprivrednicima za nabavu mehanizacije, za sustav navodnjavanja i slično, u iznosu 25 posto od ukupne investicije, a najviše do 250.000 kuna, s namjerom da taj iznos u idućoj godini povećamo", rekao je ministar Čobanković. Dodao je kako će Ministarstvo pomoći i obnovu poznatih primoštenskih vinograda na brdu Bucavcu, gdje su sada nasadi maslina i višnje. Za obnovu opožarenih šumskih i poljoprivrednih površina Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva dodijelilo je Šibensko-kninskoj županiji 700.000 kuna.
ZAGREB - Kapitalno djelo "Vrhbosanska nadbiskupija početkom trećeg tisućljeća" autora Franje Marića predstavljeno je sinoć u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u nazočnosti brojnih crkvenih i javnih djelatnika, među kojima su bili i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i ministar kulture i predsjednik Državne komisije za odnose s vjerskim zajednicama Božo Biškupić. U knjizi su na jednom mjestu objavljeni podatci o stanju Vrhbosanske nadbiskupije u njezinoj 120-godišnjoj povijesti, ističe u uvodu autor Franjo Marić. Podsjetio je kako je na području Vrhbosanske nadbiskupije, po podatcima s kraja 1991., u 144 katoličke župe živjelo oko 530.000 katolika, a po podatcima iz veljače 1994. samo 139.000 Hrvata katolika. Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić istaknuo je u uvodu knjige kolike su strahote pretrpjeli Hrvati katolici u Bosni i Hercegovini, podsjetivši osobito na nijekanje Hrvata katolika u BiH od UN-a, Europske unije i drugih svjetskih moćnika. Upozorio je koliko se Katolička crkva u BiH borila za dokazivanje svojih korijena. Dodao je da Hrvati katolici u BiH danas ne žele živjeti u prošlosti, nego na onome što su baštinili tijekom povijest i shvatiti odgovornost svoga današnjeg poslanja. U predgovoru kardinal Puljić je posebno naglasio kako je ta knjiga materijalna podloga koja bjelodano svjedoči kako su "sile ovosvjetske moći provodile nasilje, zatirale hrvatsku opstojnost, a, kako je kazao, "mi smo još tu i to s najdubljim korijenima i kao Crkva i kao narod hrvatski". Knjiga o Vrhbosanskoj nadbiskupiji donosi najvažnije događaje iz povijesti te nadbiskupije - prikazana je povijest Katoličke crkve na tom području, točnije dolazak franjevaca u Bosnu 1291., razdoblje osmanlijske vlasti u BiH i vrijeme uspostave Vrhbosanske nadbiskupije u drugoj polovici 19. stoljeća, 1882.