Na priredbi do 19. rujna sudjeluje 1.750 izlagača iz 40 zemalja, a ovogodišnja zemlja partner je Ruska Federacija.
Otvarajući sajam predsjednik Mesić je kao najvažniji hrvatski društveno-ekonomski problem istaknuo visoku nezaposlenost, potkrijepivši to podatkom da je gotovo svaki četvrti radno sposoban građanin bez stalnog zaposlenja.
Založio se pritom za promjenu razvojnog modela Hrvatske koji će se oslanjati na snažan rast proizvodnje i izvoza.
Od osamostaljivanja Hrvatska je uspjela u primjeni temeljnih načela političke demokracije, ali nedovoljno smo uspjeli u ostvarivanju ekonomske demokracije i socijalne pravednosti, rekao je predsjednik Mesić.
Najtežim društvenim i ekonomskim problemom Hrvatske označio je visoku nezaposlenost, porućujući da smanjivanje nezaposlenosti, u cilju ostvarivanja bržeg ekonomskog razvitka treba postati glavnim ciljem ekonomske politike, posebice na putu ekonomskog i političkog integriranja u EU.
Ključni cilj nacionalne strategije razvoja morao bi biti povećanje zapošljavanja tako da se opća stopa zaposlenosti poveća sa sadašnjih 53 posto na oko 65 posto, istaknuo je.
Tijekom društvenog i ekonomskog razvitka Hrvatske stvoren je sustav koji je potaknuo ekonomske nejednakosti i pritisak na dohotke iz rada, uz porast profita i ekstradobiti, a te su ekonomske nejednakosti tijekom vremena i produbljene.
Pritom je istaknuo da europski model razvitka favorizira društveno jedinstvo, stabilnost, dugoročno formiranje radne snage. To je, kaže, tzv. socijalnotržišni kapitalizam, u kojem je stupanj društvene solidarnosti viši, a nejednakosti se manje očituju.
Razvijajući takav model, cilj hrvatske ekonomske politike mora biti i ostvarivanje sve više razine životnog standarda građana. U osnovi, dva su ključna cilja politike za koju se stalno zalažem: visoki ekonomski rast zasnovan na izvozu, te smanjivanje ekonomskih i socijalnih nejednakosti u hrvatskom društvu, istaknuo je predsjednik Mesić.
Ponovio je da je, uz zadržavanje makroekonomske stabilnosti, potrebno provoditi takve mjere ekonomske i socijalne politike koje će potaknuti brzi ekonomski razvitak Hrvatske.
Za ostvarivanje tih ciljeva, kazao je Mesić, hrvatska Vlada i središnja banka morale bi do kraja godine formulirati paket mjera nove razvojne politike.
Taj bi paket trebao sadržavati mjere za povećanje međunarodne konkurentnosti hrvatske privrede, povećanje stupnja socijalne solidarnosti te završetak izgradnje institucija moderne tržišne ekonomije.
Dodao je i kako država mora nastaviti s intenzivnim investicijama u infrastrukturu, točnije u energetiku, telekomunikacije, Internet, željeznice, kao i u ljudski kapital, te istraživanja, razvoj i inovacije.
Govoreći o trenutnom gospodarskom stanju u Hrvatskoj, Mesić je istaknuo usporavanje rasta BDP-a, industrijske proizvodnje i trgovine, dijelom kao posljedica restriktivne monetarne politike. Uvoz je i dalje dvostruko veći od izvoza, a deficit tekućeg dijela bilance plaćanja krajem godine mogao bi iznositi oko 6 posto BDP-a. Vanjski je dug, pak, u 2003. godini dosegnuo 74 posto BDP-a, a u ovoj je godini njegov rast nastavljen, na oko 80 posto BDP-a, rekao je Mesić.
Stoga su mjere proračunske i monetarne politike bile usmjerene ka zaustavljanju porasta inoduga i smanjenje deficita opće države, no novi razvojni model trebao bi se više oslanjati na brži porast izvoza roba i usluga.
Povećanje zapošljavanja, otvaranje novih radnih mjesta ne smije biti sekundarni cilj ekonomske politike koji je manje važan od zalaganja za nisku inflaciju, rekao je Mesić, dodavši kako su prilagodba tečaja kune i povećanje izvoza nužne, iako ne i jedine mjere potrebne za ekonomski razvoj.
Na JMZV-u, koji se održava 80. put, kao zemlja-partner predstavlja se Ruska Federacija. Okupljene na otvaranju JMZV-a pozdravio je ministar u Vladi Ruske Federacije Sergej Šojgu, koji je među ostalim, kao posebna područja suradnje dviju zemlja istaknuo energetiku, elektroenergetiku, plinski sektor, brodogradnju, farmaceutiku i sl. te istaknuo interes ruskih tvrtki za privatizaciju u Hrvatskoj.
Napomenuo je i da u odnosima dviju zemalja ohrabruje napredak u rješavanju klirinškog duga.
Govoreći o inozemnim ulaganjima, Šojgu je naveo podatak da je u prvom polugodištu ove godine u rusko gospodarstva uloženo 19,5 milijardi dolara iz inozemstva, što je 50 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, pri čemu je u industriju uloženo 54 posto ukupnih ulaganja.