Trichet je kazao da se središnji bankari protive promjeni regulacija koje prisiljavaju vlade članice eurozone da održavaju proračunske manjkove ispod tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) te postavljaju rok od godinu dana za sređivanje javnih financija kada manjak premašuje postavljeni limit.
Čelnici država članica eurozone trebali bi "koristiti mogućnosti poboljšanja implementacije ali ne i promjenu regulative". Trichet se bori s političkim čelnicima poput njemačkog kancelara Gerharda Schroedera u pokušaju da obnove povjerenje u 8.500 milijardi eura vrijedno gospodarstvo eurozone, nakon što je najslabija stopa gospodarskog rasta u proteklom desetljeću uzrokovala u šest država, među kojima i u Njemačkoj i Francuskoj, premašivanje limita proračunskog manjka.
Sukob između središnjih bankara i vlada test je za gotovo šest godina stari euro, valutu s kojom se namjeravalo Europu pretvoriti u gospodarsku velesilu koja bi mogla konkurirati SAD-u. Umjesto toga, europsko gospodarstvo zaostajalo je za američkim 10 puta u proteklih 11 godina, a Europska komisija predviđa da će zaostajati i u 2004. s rastom od otprilike dva posto, prema američkih 4,2 posto.
Usporavanje europskog gospodarskog rasta u 2003. na svega 0,4 posto potaknulo je rezanja poreznih opterećenja kako bi se potaknule investicije i potrošnja, a vlade su bile prisiljene i više trošiti na nezaposlene. Rezultat toga su veći proračunski manjkovi, pri čemu je polovina od ukupnog broja članica eurozone, uključujući Njemačku, velikog zagovaratelja proračunskih pravila, prekršila limit od tri posto BDP-a.
U pokušaju spašavanja onog što je preostalo, Komisija je predložila proširivanje liste "izvanrednih okolnosti" koje opravdavaju prekomjerne manjkove te produljenje razdoblja za konsolidaciju javnih financija.