Barel nafte na njujorškom tržištu poskupio je za 14 centi, na 45,35 dolara. U Londonu je cijena nafte marke Brent porasla za 12 centi, na 42,44 dolara po barelu.
Cijene su i dalje nekih osam dolara više nego krajem lipnja, podržane robusnim rastom svjetske potražnje za naftom. "Cijene će nastaviti slabiti ako ne bude novih nepredviđenih poteškoća na strani ponude", kazao je analitičar ANZ Banka u Melbourneu, Daniel Hayes.
"Venezuela, Jukos i Irak u potpunosti su uračunati, tako da bi trebali vidjeti nešto prilično značajno da bi se cijene ponovno vratile blizu 50 dolara", kazao je Hayes i dodao da predviđa da će cijene nafte na američkom tržištu u trećem tromjesečju u prosjeku iznositi između 40 i 45 dolara po barelu.
Nafta je u ovome tjednu pojeftinila nakon uspostave punoga izvoza sirove nafte iz Iraka, u visini dva milijuna barela nafte dnevno s južnih polja u Basri, te ponovnog pokretanja isporuka sa sjevernih naftnih polja u Kirkuku po prvi puta od svibnja, no u visini 450 tisuća barela nafte dnevno, što je polovina punih kapaciteta.
Zasad nema naznaka ikakvih značajnijih utjecaja visokih cijena nafte na rast svjetskog gospodarstva, koji potiče najbrži rast globalne potražnje za naftom u zadnjih 24 godina.
Čelnik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet kazao je danas da nisu mijenjane bančine prognoze za rast gospodarstava eurozone. "Visoke cijene nafte nisu dobre za rast u načelu, a nisu dobre ni za povećanje cijena", kazao je Trichet. On je, međutim, istaknuo da se situacija ne može usporediti s energetskim krizama iz 1970-ih i 1980-ih, jer su povećanja cijena manje snažna, a gospodarstva puno bolje zaštićena od rasta cijena goriva. "Uzme li se sve u obzir, cijene benzina i sve ostalo, mislim da nema potrebe snižavati naše procjene rasta u eurozoni", dodao je Trichet.