Cijena barela nafte na njujorškom tržištu porasla je za 22 centa, na 45,02 dolara, što je svega dva centi ispod rekordnih razina zabilježenih ovoga tjedna. U Londonu je barel nafte Brent poskupio 43 centa, dosegnuvši nove rekordne razine od 42 dolara.
Irački izvoz sirove nafte prepolovljen je već četvrti dan zaredom, uslijed rasta nasilja i napada na naftnu infrastrukturu u južnim proizvodnim središtima. "Sve je krenulo po zlu u posljednje vrijeme na naftnom tržištu. Želite li zamisliti najgori scenarij, boljeg ga ne biste mogli osmisliti", ocijenio je David Thurtell, naftni analitičar iz Commonwealth Bank of Australia.
Rastu zabrinutosti tržišta da ponuda možda neće moći pratiti rastuću potražnju doprinijeli su i najnoviji podaci američke vlade o zalihama, koji su pokazali neočekivano veliko smanjenje zaliha sirove nafte, i to u visini 4,3 milijuna barela.
Brige oko isporuka porasle su i zbog činjenice da je oko četvrtina američke naftne proizvodnje u području Meksičkog zaljeva jučer prekinuta zbog tropske oluje Bonnie. Trgovce brine i referendum u Venezueli o vladavini predsjednika Huga Chaveza raspisan za 15. kolovoza, a koji bi mogao poremetiti isporuke tog petog po veličini svjetskog izvoznika nafte.
I ruski najveći izvoznik nafte Jukos, čija proizvodnja doseže 1,7 milijuna barela dnevno, nastavlja bitku s prijetećim stečajem, pokušavajući izbjeći prekide u proizvodnji i izvozu.
Trgovce brine i to što je povećanje proizvodnje Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) ostavilo malo raspoloživih viškova kapaciteta za rješavanje poremećaja u opskrbi, unatoč uvjeravanju Saudijske Arabije da može povećati isporuke. Ministar nafte Ali al-Naimi jučer je, naime, izjavio da Rijad proizvodi 9,3 milijuna barela sirove nafte dnevno, a da je spreman, bude li potrebno, povećati isporuke za još 1,3 milijuna barela dnevno.