Beograd ionako ne može postavljati uvjete Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, upozorava Stojanović, zalažući se za jednostrano povlačenje tužbe koju je podnio SCG: "Mi ne znamo hoće li BiH i Hrvatska uzvratiti sličnim potezom ali ovo je pokušaj da pokažemo dobru volju i nadamo se da će tako biti", tumači Stojanović za beogradski list.
Istodobno nije moguće dokazati da su članice NATO-a namjeravala potpuno ili djelomično uništiti srpski narod pa je logično da povučemo tužbu, napominje on, upozoravajući da su tužbe rezultat ratova Slobodana Miloševića i da "to nisu naši ratovi", pa ni tužba nije "naša" već Miloševićeva i tako je treba tretirati, prenose "Večernje novosti" njegovo mišljenje.
Bivši ministar vanjskih poslova SCG-a Goran Svilanović misli drugačije, napominjući da su obje tužbe pokrenute pod sličnim okolnostima i da ih treba tretirati po sličnim kriterijima, navodi beogradski list.
"Najbolje bi bilo da smo se uspjeli dogovoriti s Hrvatskom i BiH da povuku tužbe. Hrvatska je čak bila za ali BiH nije odustajala nijednog trenutka", tvrdi Svilanović, upozoravajući istodobno da Beograd ne treba povlačiti ishitrene poteze.
Profesor međunarodne politike Predrag Simić također smatra da bi bilo najlogičnije da svih deset tužbi koje se trenutno vode pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu bude povučeno istodobno: "Sve te tužbe vuku nas u prošlost i na njima se ne može graditi budućnost odnosa u regiji a ni u međunarodnoj zajednici", upozorava Simić u izjavi za "Večernje novosti".
Osvrćući se na razočaranje obitelji žrtava NATO-va bombardiranja, Stojanović upozorava da povlačenje državne tužbe nema ništa s pojedinačnim tužbama koje su podnijele obitelji žrtava: "Sve obitelji koje to žele mogu podnijetu tužbe. Očekujemo i da one dobiju odštetu, kao i obitelji onih koji su stradali u ratovima na području bivše Jugoslavije, ali to se moež riješiti formiranjem posebnih klubova", ističe on u razgovoru za "Večernje novosti".