Trenutačno u tom kampu, smještenom u barakama "Tehnike", podignutim još u vrijeme gradnje Željezare Sisak, boravi još 106 izbjeglica, među kojima je najviše Srba i nekoliko romskih obitelji, piše list, dodajući da ti ljudi već godinama čekaju rješenje svoje sudbine.
Tijekom rata u kampu su bile smještene hrvatske izbjeglice iz područja tadašnje "srpske krajine" i BiH, a nakon reintegracije istočnih dijelova Hrvatske tamo su smještene "uglavnom srpske izbjeglice koje su zatečene na tom reintegriranom području kao i oni koji su zatim pristizali iz izbjeglištva u Srbiji i BiH, oečkujući da im se napokon obnove srušene ili oštećene kuće ili vrate otete", piše beogradski list.
Prema službenim podacima, na područje Sisačko-moslavačke županije do sada se vratila 31 tisuća izbjeglih Srba, navodi list, dodajući da je upravo u toj županiji vraćeno najviše kuća srpskim vlasnicima.
No, "to što u Sisačko-Moslavačkoj županiji, koju godinama predvodi Đuro Brodarac, praktički još nije krenulo utvrđivanje odgovornih za brojne likvidacije Srba od kojih su mnogi, kao 1941. 'puštani Savom za Beograd, pripada drugoj priči'", napominje "Politika".
Tamnu zonu službenih podataka o povratku stambenih objekata srpskim povratnicima čine stanovi na koje su srpske izbjeglice imale stanarsko pravo, konstatira beogradski list, dodajući da hrvatske vlasti nisu promijenile svoj stav o neopravdanom napuštanju stanova u periodu duljem od šest mjeseci.
Izbjeglice su na temelju takvog neopravdanog napuštanja stanova gubile stanarsko pravo - "kao da je ratno izbjeglištvo bilo njihov hir, a ne prijeka i prirodna potreba koja se u svim normalnim zemljama smatra opravdanom", primjećuje "Politika".