Zakon o posebnim uvjetima stavljanja brašna na tržište donesen je još u travnju ove godine s ciljem uvođenja reda na tržište brašna, a početkom srpnja objavljen je i Pravilnik kojim je to regulirano. Označavanje brašna evidencijskim markicama trebalo je početi još 1. srpnja, no, 15-dnevno kašnjenje u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, objasnili su "tehničkim razlozima".
Prema zakonskim propisima, pravne i fizičke osobe su do uvođenja markica bile dužne popisati zalihe pšenice, raži, kukuruza i brašna i dostaviti ga resornom ministarstvu.Brašno bez markica u maloprodaji će se moći prodavati još 90 dana nakon stupanja na snagu Pravilnika o obilježavanju brašna evidencijskim markicama. Nakon tog roka brašno će trebati vratiti prodavtelju ili zatražiti odgovarajuće evidencijske markice od Ministarstva.
Po nekim procjenama, na tržištu brašna godišnje se "na crno" okrene oko dvije milijarde kuna. Zbog toga je i zakonom izrijekom definirano da će za brašno koje neće imati evidencijsku markicu nakon 15. srpnja uslijediti za prekršitelje, osim novčanih, i kazne zabrane djelatnosti od tri mjeseca do godine dana.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, potrošnja brašna i ostalih žitarica po glavi stanovnika u 2002. godini iznosila je 21,69 kilograma, a kruha i ostalih pekarskih proizvoda 65,5 kilograma.
U Žitozajednici, udruženju mlinsko-pekarske industrije, su mišljenja kako sam zakon bez kontrole neće riješiti problem.
Direktor Žitozajednice Boško Pavlović drži da će se uz strogu kontrolu suzbiti 50 posto crnog tržišta. Kaže i kako ne treba stati samo na brašnu već uključiti i druge pekarske proizvode kako bi se napravio red na tržištu.
(Hina) xtp ydb