Po podacima Eurostata, koje prenosi publikacija "Gospodarska kretanja" Hrvatske gospodarske komore, tim dvjema zemljama, s višim međugodišnjim stopama porasta, pridružuju se Poljska sa 6,9 posto te Estonija sa 6,8 posto.
Takve, nešto više, stope porasta, kako se napominje, opravdane su i njihovim niskim osnovicama, budući da njihov BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći (PPS) ne čini niti 50 posto prosjeka svih 25 zemalja članica EU, prema podacima Eurostata za 2003. godinu
Kod Hrvatske, koja se također nalazi u toj grupi zemalja s nižim BDP-om po stanovniku prema paritetu kupovne moći, zabilježena je međugodišnja stopa porasta BDP-a od 4,2 posto u prvom kvartalu ove godine.
Istodobno je najniža međugodišnja stopa porasta BDP-a, zabilježena kod Češke, od 3,1 posto.
Među novim članicama EU, Cipar i Slovenija su zemlje s najvećim BDP-om po stanovniku prema paritetu kupovne moći za 2003. godinu i to s 83 posto odnosno 77 posto europskog prosjeka (EU-25). Kod njih su, u prvom tromjesečju ove godine, zabilježene međugodišnje stope porasta BDP-a od 3,4 odnosno 3,7 posto.
Prema do sada raspoloživim podacima za razvijene zemalje o rastu BDP-a za prvi kvartal ove godine, međugodišnji porast BDP-a od 1,7 posto zabilježen je u Francuskoj, 1,5 posto u Njemačkoj, a 0,8 posto u Italiji.
Takvi podaci potkrepljuju činjenicu da je početkom ove godine gospodarski oporavak europskih zemalja sporiji od američkog i japanskog, smatraju analitičari Hrvatske gospodarske komore.
No, dodaju da će se upitnost o nastavku takvog trenda vidjeti u drugom kvartalu ove godine, budući da je prema najnovijim podacima Eurostata, za vanjskotrgovinsku razmjenu Europske unije (EU-25), u prva tri mjeseca ove godine zabilježeno smanjenje vanjskotrogovnskog deficita s 28,4 na 17,5 milijardi eura.
Takvo smanjenje uz povećanje izvoza od 5 posto i gotovo istu razinu uvoza, nastalo je povećanjem vanjskotrgovinskog suficita sa SAD-om te povećanjem deficita s Kinom uz istodobno smanjenje deficita s Rusijom, Japanom i Norveškom.