"Projekt se provodi u nekoliko europskih zemalja. Počeo je prije dvije godine u baltičkim zemljama, prije deset mjeseci pokrenut je u Poljskoj, Rumunjskoj i Austriji a sada će se akcija početi voditi u Hrvatskoj", najavljuje Zuroff, navodeći i datume za pokretanje spomenute akcije u Mađarskoj, Argentini, Njemačkoj i Ukrajini.
Što se tiče suočavanja hrvatskih građana s ustaškim dijelom prošlosti, "Hrvatska je, iskreno rečeno učinila napredak. Važan korak bilo je suđenje Dinku Šakiću, zapovjedniku koncentracijskog logora Jasenovac, ali kod običnih građana se još uvijek osjeća nostalgija prema ustašama, i to je jedan od razloga zbog kojih se operacija 'Posljednja prilika' pokreće i u Hrvatskoj", tumači Zuroff u razgovoru za RFE.
Elementi rasizma i ksenofobije nesumnjivo su prisutni i u drugim zemljama zapadnog Balkana, napominje ravnatelj Centra Simona Wiesenthala, upozoravajući ipak da je "svaka zemlja posebna priča i posebna tema", prenosi postaja njegove riječi.
"Primjerice, prije nekoliko dana jedan je član lokalnog parlamenta u blizini Dubrovnika rekao da bi prodaja imovine Židovima bila i gora nego prodaja nekretnina Srbima. To je primjer antisemitizma i etničke mržnje koja egzistira na Balkanu. Nažalost, to je trajan problem, a ne nešto što bi bilo novo na Balkanu", upozorava Zuroff u razgovoru za postaju.
Partner Centra Simona Wiesenthala u zemljama nastalim nakon raspada Jugoslavije bit će Građanski odbor za ljudska prava iz Zagreba, čiji je predsjednik Zoran Pusić svjestan da su jugoslavenske socijalističke vlasti učinile mnogo na progonu ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata, prenosi postaja.
"Glavni razlog da smo se toga prihvatili nije to da vjerujemo da će se dogoditi neka spektakularna uhićenja", naglašava Pusić, ističući u prvi plan potrebu da se "ne samo u cijeloj regiji već i u cijeloj Europi" podsjeća na ideologije i ideje koje su dovele do zločina. "Te ideje, malo promijenjene, prisutne su i danas, posebno u tranzicijskim zemljama", upozorava Pusić.